SUŠAČKA REVIJA broj 107/108

 


baština

POLIPTIH SVETE LUCIJE PAOLA VENEZIANA I BAŠĆANSKA PLOČA

Igor Žic

Činjenice i hipoteze

I.

Sve je započelo jednom tvrdnjom g. Milovana Buchbergera iz njegove nove knjige Bašćanska ploča - Izazovi za budućnost (Zagreb, 2019.). On je, tamo, napisao: Odlaskom benediktinaca nakon 1457., knez Ivan Frankopan (VII.) uživa prihode sv. Lucije (u Jurandvoru, pokraj Baške), a crkva sv. Lucije čini se, kratkotrajno postaje ukopno mjesto knezova Frankapana (?!, op. aut.). Iz tog su vremena u crkvi sv. Lucije pronađena dva nadgrobna kamena pisana glagoljicom. (str. 72)

Ova tvrdnja natjerala me da još jednom prođem putem za koji sam mislio da ne nudi više ništa interesantno. Čitajući tu knjigu oživio sam i neke svoje stare upite o poliptihu Paola Veneziana, koji je stoljećima stajao, uz Bašćansku ploču, u maloj, provincijskoj crkvi u Bašćanskom polju. Oduvijek me je mučilo, kako je i zašto ta važna slika završila na tako neobičnom (nevažnom!) mjestu. Imao sam i velikih dvojbi oko njene kvalitete, naime, da li je riječ o remek-djelu Paola Veneziana ili o tek prosječnom radu radionice za provinciju?

Kako sam ja povezao g. Buchbergera s arheologom Rankom Starcem, koji je nastavio istraživanja Branka Fučića na lokalitetu crkve i samostana sv. Lucije, a kako i on piše knjigu o crkvi sv. Lucije, jednostavno se u nizu razgovora otvorio čitav niz različitih pogleda na mogući slijed događaja u crkvi i oko nje.

Kako ni Buchbergera, ni Starca, ni Fučića, u osnovi, nije zanimao problem poliptiha Paola Veneziana, a kako sam ja objavio knjigu Crkveno slikarstvo na otoku Krku od 1300. do 1800. godine (Glosa, Rijeka, 2006.), te, kao jedan od autora i knjigu Krčka kulturna baština (Glosa, Rijeka, 2018.), smatrao sam da se u propitivanju prevažnog kulturnog, povijesnog i povijesno-umjetničkog problema crkve sv. Lucije, trebam još jednom vratiti suštinskom pitanju: kako je i zašto jedna izuzetno važna slika završila na prilično neočekivanom mjestu?

Možda je najbolje početi od sažete natuknice Branka Fučića za Hrvatsku likovnu enciklopediju (Zagreb, 2005.): Jurandvor, selo kraj Baške na otoku Krku. Istraživanja i iskapanja 1955.-62. (B. Fučić) otkrila su dijelove rimske ladanjske vile (zidovi, podovi u tehnici opus signium, kameni dijelovi gospodarskih uređaja, epigrafski spomenici) i fragmente kamena namještaja starokršćanske crkve iz VI. st. Na ostacima rimske vile benediktinci - glagoljaši dograđuju opatiju Sv. Lucije, a oko 1100. opat Dobrovit gradi sadašnju jednobrodnu ranoromaničku crkvu. Pod crkve diže se u tri razine; najniža je u brodu, za dvije stube viša je u redovničkom koru, a najviša u apsidi, gdje je naprijed pomaknuti oltar služio za liturgiju versus populum. Uza zid polukružne apside postavljena je zidna opatova klupa. Kor je bio od broda odijeljen kamenom pregradom (septum), srušenom poslije 1752. na kojoj je tzv. Bašćanska ploča služila kao lijeva pregradna ploča (pluteus). U romanici je u sredini pročelja dograđen zvonik pravokutne osnove (magister Andreas), a 1498. prigrađena je uz južni zid broda kapela Gospe od Ruzarija, presvođena gotičkim križnim svodom. Na uglovima zvonika, koji je u XIX. st. snižen za jedan kat, ugrađena je romanička kamena plastika: simboli četvorice evanđelista. U crkvi je danas lapidarij sa spomenicima rimskog i starokršćanskog perioda i s glagoljskim natpisima, te drvena polikromirana plastika iz XVI. st., sa starih bočnih oltara. U zvoniku je zvono iz prve polovice XIV. st. (magister Manfredinus). Poliptih koji se nalazio na glavnom oltaru, rad Paola Veneziana i sinova (prema A. Morassiju) nastao je 1333.-45.

Iz ovog jezgrovitog teksta, koji sadrži sve elemente problema koji me muče, i to u točnim omjerima, vidi se i Fučićeva nezainteresiranost za Paola Veneziana. No, da bi se malo pojasnio problem, mora se dati nešto šira slika početaka venecijanskog slikarstva i položaj Paola Veneziana unutar nje.

...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2020 Klub Sušačana