SUŠAČKA REVIJA broj 119/120

 


sport

VESLAČKI KLUB JADRAN - PRVIH 100 GODINA

Eduard Hemar

U 2022. godini, kada je Rijeka ponijela titulu Europskog grada sporta, slavi se jedan značajan sportski jubilej. Riječ je o stogodišnjici Veslačkog kluba Jadran. Drugi najstariji sušački sportski klub iza Victorije tako ulazi u ekskluzivno društvo. Za razliku od Victorije koja je političkom odlukom nakon II. svjetskog rata morala promijeniti naziv u Primorje ovogodišnji slavljenik uspio je zadržati svoj izvorni naziv Jadran. Ovaj iznimni jubilej i skori izlazak klupskem onografije prigoda je da se ukratko podsjetimo na povijest veslačkog kluba.


OSNIVANJE JADRANA

Povijesni razvoj veslanja na današnjem riječkom području seže u kraj XIX. i početak XX. stoljeća. U ta pionirska vremena klubovi su osnovani u tada odvojenim Rijeci i Sušaku i imali su nacionalni predznak – talijanski i hrvatski. Osnivanje Jadrana bilo je rezultat velikih napora zaljubljenika u veslanje, koji su prethodnih godina bili članovi drugih veslačkih klubova na Sušaku. Naime, 1909. godine, nakon osnivanja veslačkih klubova u Rijeci, veslački se sport počinje razvijati i na Sušaku. Osnovani su hrvatski veslački klubovi Rožnica i Vila, a 1911. godine, kao sljednik Rožnice, osniva se Veslačko društvo Uskok, kojem se pridružuje i nekoliko članova Vile. Iste godine na Sušaku je utemeljen i Veslački klub Velebit. Sva veslačka društva imala su sjedište u Martinšćici, središtu sušačkoga veslanja.

Godine 1912., na inicijativu Veslačkoga kluba Jadran iz Zadra, potaknuto je osnivanje Saveza hrvatskih veslačkih društava u Dalmaciji. Na upit zadarskih veslača, odgovor je stigao i sa Sušaka, 22. rujna. To je jedini dokument koji potvrđuje postojanje veslačkih klubova Velebita i Vile. Zbog početka I. svjetskog rata sav postojeći sport, pa tako i veslački, zamro je.

Osnivanjem nove države Kraljevine SHS i dobijanjem statusa grada 1919. g. u Sušaku su se prilike za sportske aktivnosti poboljšale. Godine 1921. u Sušaku, odnosno na Martinšćici, počeli su se okupljati bivši veslači, s namjerom osnutka novoga veslačkoga društva. Potom se u proljeće 1922. godine, na poticaj nekolicine entuzijasta i ljubitelja veslanja, na Martinšćici osniva Veslački klub Jadran. Točan datum osnivanja bio je 26. ožujka. Klub su osnovali: Janko Bedeković, Dinko Buić, Vladimir Franolić, Stjepan Haramija, Edgar Kuhnel, Davor Kiselić, Romuald Mance, Josip Marokino, Teodor Mateljan, Mario Mikuličić, Matan Maras, Andre Šikić i Branko Zajc.

Za prvoga predsjednika kluba izabran je dr. Janko Bedeković, a za tajnika Oskar Rosenberg. Zbog kasnije uloge Bedekovića, kao šefa zagrebačke policije, u progonjenju protivnika režima u Kraljevini Jugoslaviji, njegovo će ime biti prešućivano u vrijeme komunizma. Zbog toga se u klupskoj monografiji iz 1974. Bedeković uopće ne spominje.

Pedesetorici prvih članova osnovnu je poteškoću predstavljao jedino plovilo na šest vesala, zvano Concordia. Prve prave čamce (tri četvorke yole i dvije dvojke yole) Jadranu je darovao VK Opatija. Iste godine dolazi do prvih natjecanja, a Jadranova dvojka osvaja drugo mjesto u Splitu, u utrci protiv veslača splitskih klubova Gusara, Baluna i Firula, zadarskoga Jadrana te Beograda i Zagreba. Potom su 13. kolovoza iste godine predstavnici VK Jadrana sudjelovali osnivačkoj Skupštini Veslačkoga saveza Kraljevine SHS, održanoj u Ljubljani.


PRVI USPJESI I DJELOVANJE KLUBA U
PREDRATNOM PERIODU

...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana