SUŠAČKA REVIJA broj 37

 


klub sušačana

ULOGA KLUBA SUŠAČANA U KONTEKSTU CIVILNOG DRUŠTVA  

Snježana Prijić – Samaržija  

Klub Sušačana je nevladina neprofitna udruga, i kao takva dio civilnog društva. No, što to zapravo znači i kakva je društvena uloga takvih udruga?

Već je u 18. stoljeću, ustanovljavanjem prvih nacionalnih država, jasno shvaćeno da država neće moći svojim državljanima jamčiti zadovoljenje njihovih mnogih i najrazličitijih potreba. Politika na najvišim instancama naprosto nema mogućnosti i vremena obraćati pažnju na sve interese i potrebe pojedinaca, a ponekad, treba i to reći, i ne želi. Upravo zbog tog razloga nastaje samostalno udruživanje građana radi zadovoljenja onih potreba koje im ne može zadovoljiti država, ili to ne može učiniti dovoljno brzo i kvalitetno. Civilno društvo tako označava polje slobodnog i dobrovoljnog udruživanja građana koji promiču neki cilj – politički, ekonomski, kulturni, religijski ili ideološki. Riječ je o više ili manje autonomnim društvenim organizacijama koje djeluju u prostoru između obitelji i države. Različite udruge koje formiraju prostor civilnog društva po definiciji su nevladine i neprofitne, što znači da nisu pod nadzorom države i ne ostvaruju profit, već imaju isključivi cilj zadovoljenje interesa i potreba zbog kojih su nastale. Civilno društvo, dakle, obuhvaća kako političke stranke i sindikate, tako i sve oblike udruživanja građana, od cehovskih udruženja, preko udruga koje imaju za cilj promicati interese određene skupine – mladi, žene, ekološke udruge, udruge oboljelih od neke bolesti, udruga za zaštitu manjinskih prava i slično – do skupina koje rade na unapređenju kvalitete života svojih urbanih (ili ruralnih) sredina.

        KLUB SUŠAČANA
Klub Sušačana je upravo udruga posljednjeg tipa jer ima za cilj promicanje kulturnih, ekonomskih i komunalnih interesa i potreba građana Sušaka, a time i grada Rijeke. Dakle, nije riječ o tipičnoj interesnoj skupini, već o organizaciji čiji je temeljni cilj unapređenje života određene zajednice (community based organisations – CBO), a takve su organizacije, poput Kluba Sušačana, najčešće lokalnog tipa. Aktivnosti Kluba Sušačana prirodno slijede ovaj tip organizacije unutar civilnog društva. Primjerice, u deset godina koliko postoji, Klub Sušačana radio je na podizanju komunalnog standarda stanovnika Sušaka (uređivanje parkova na Sušaku, postavljanje nogostupa i ležećih policajaca, a još uvijek se pokušava realizirati ideja komunalnih redara i organiziranja zajedničkih istupa mjesnih odbora sa Sušaka), organizirano je iznimno uspješno potpisivanje peticije za povrat vojarne na Trsatu gradu Rijeci, radilo se na njegovanju povijesnih i kulturnih znamenitosti vezanih uz Sušačane i Sušak (Klub je inicirao postavljanje spomenika Janku Poliću Kamovu na mostu ispred hotela Kontinental, postavljanje spomen-ploča na rodnim kućama Lovre s056.jpg (15446 bytes)Matačića i Ödöna von Horvátha, nastoji se na realizaciji inicijative postavljanja biste zaslužnih Sušačana i Riječana pokraj Gradine na Trsatu, organizirana su brojna predavanja i sl.), a organiziraju se i brojne humanitarne djelatnosti. Takvom svojom djelatnošću Klub Sušačana svakako predstavlja jedinstvenu udrugu u regionalnom kontekstu i istodobno jednu od najaktivnijih udruga u gradu.
Treba reći da podaci Ureda za udruge Vlade RH svjedoče o postojanju 1.440 udruga na području Županije primorsko-goranske, dok u užem području grada aktivnije djeluje oko stotinjak udruga. To su poglavito udruge drugačijeg tipa od one kakvu predstavlja Klub Sušačana, tzv. interesne udruge, a među njima svakako moramo istaknuti djelovanje, u posljednje vrijeme izrazito prisutnih udruga, poput onih koje se bave prevencijom ovisnosti, organiziranjem slobodnog vremena djece i mladih, studentskih udruga te udruga koje pomažu slabovidnima ili pak djeci s posebnim potrebama.
        
         ULOGA I ZNAČAJ UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVA
Temeljna je i neposredna vrijednost udruga civilnog društva u mogućnosti da građani zadovolje svoje potrebe i interese koje inače ne bi mogli zadovoljiti ili ih ne bi mogli zadovoljiti na željeni način i u poželjnom vremenskom razdoblju. Samoinicijativno udruživanje i volja za samopomoći građana omogućuje koncentriranje kolektivne energije oko konkretnih i jasno definiranih ciljeva, što onda jamči poduzetnost i efikasnost. Upravo to bitno odvaja djelovanje neke udruge od općenitih i suviše apstraktnih ciljeva koji se postavljaju na državnim razinama, što rezultira inertnošću u pravilu slabijom djelatnošću.
Međutim, teoretičari vide i dugoročnije vrijednosti civilnog društva. Na udruživanje u organizacije civilnog društva valja gledati kao na prakticiranje stanovite građanske vrline, kako to kaže Hannah Arendt. Civilno je društvo mjerilo demokratičnosti neke države. Građani se, naime, organizirajući se u udruge civilnog društva, potvrđuju kao samosvjesni, racionalni i moralni činitelji koji su spremni sami donositi odluke i izboriti se za vlastito dobro. Civilno društvo je posljedica osvješćivanja potrebe za društvenim angažmanom i volje za sudjelovanjem u određivanju vlastite sudbine i budućnosti. Samo organizirani i djelatni građani mogu biti generator razvoja demokracije. Ako građani sami preuzmu odgovornost i počnu se brinuti o socijalnom aspektu gospodarstva, komunalnom standardu, očuvanju povijesnog identiteta i svojim različitim privatnih interesima, onda će to jasno dovesti i do stvarne decentralizacije države i razbijanja ovisnosti o jednom centru moći. Nadalje, udruge civilnog društva donose stvarnu liberalizaciju društva. Država i zakoni mogu pridonijeti liberalizaciji, ali samo papirnato, na razini zakona. Djelatnu liberalizaciju grupa i pojedinaca, ostvarivanje sloboda i prava te zadovoljenje potreba moguće je, međutim, postići samo ukoliko se zainteresirani građani, koji osjećaju neki problem ili poremećaj u svakodnevnom životu, udruže s voljom i namjerom da ga riješe. Osim toga, po nekima je od presudne važnosti upravo to što slobodno povezivanje i udruživanje unutar države, ekonomije, crkve, susjedstva i sl., radi ostvarivanja vlastitih konkretnih interesa i potreba, stvara temelje za otklon od pasivnosti i rezignacije u koju je utonula većina građana (M. Walzer). Uključivanjem i sudjelovanjem u organizacijama civilnog društva građani prestaju biti pasivni klijenti države i suočavaju se sa svojom apatijom, očajem i povlačenjem.

          PROBLEMI RAZVOJA CIVILNOG DRUŠTVA
Dok je na zapadu civilno društvo razvijeno i zaživjelo do mjere u kojoj ga građani i ne primjećuju, već smatraju neodvojivim dijelom kvalitetnog življenja, u tranzicijskim zemljama srednje i stočne Europe značaj civilnog društva tek u posljednjih desetak godina intenzivnije prodire u svijest najširega građanstva. Pritom se, međutim, nailazi na dvije vrste problema. S jedne strane to je rezignacija i pasivnost građana, neosviještenost potrebe za udruživanjem, ali i neiskustvo u samom povezivanju. To je nedvojbeno posljedica dugogodišnjeg življenja u sustavima koji su zabranjivali i destimulirali svako premještanje inicijativa izvan kontrole države, a posebice neovisno udruživanje. S druge strane, civilno društvo ne može zaživjeti samo temeljem volje pojedinaca ili skupina, već je nužna i politička volja da se podrže te aktivnosti. I na toj strani nailazi se na stanovitu inertnost, nezainteresiranost i nepoznavanje značaja civilnog društva kao segmenta demokratizacije i razvoja zajednice u cjelini. Moramo dodati da je u Rijeci učinjen stanoviti iskorak u odnosu na globalnu situaciju Hrvatskoj osnivanjem Ri-centra, organizacije koja ima za cilj servisiranje udruga u svim aspektima njihovog ustanovljavanja i osamostaljivanja. Ri-centar tako obavlja značajan posao, od toga da potpomaže komunikaciju udruga i lokalnih vlasti do toga da nudi sustavno informiranje, educiranje, pružanje i pravnih i financijskih savjeta te, što je najvažnije, osposobljavanje za samostalnu djelatnost i financiranje.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana