SUŠAČKA REVIJA broj 38/39

 


stare obitelji

OBITELJ GELLETICH  

Čedo Mišković  

Sjećanja na mnoge riječke obitelji, čiji su članovi zauzimali značajna mjesta u povijesti grada, blijede propadanjem dokumenata slika i fotografija kao i nestajenjem nasljednika i srodnika. Moglo bi se reći da je tako i s obitelji Gelletich

Tommaso Gelletich
   
Jedan od njih, pomorski kapetan Tommaso Gelletich, ostavio je 1884. godine legat od 5.000 fiorina za osnivanje gradskog muzeja u Rijeci. Ova je suma bila tolika da se samo od kamata mogla naručiti izrada ormara i vitrina za sakupljane predmete i zbirke te otkupljivati novi predmeti. Bila je dostatna da se dugogodišnja nastojanja za osnivanjem gradskog muzeja u Rijeci napokon ostvare 1893. godine. Monogobrojne predmete i zbirke, tijekom godina donošene i darovane za budući muzej, najčešće su donosili pomorski kapetani sa svojih putovanja. Gradske novine La Bilancia, koje su čitavo vrijeme poticale akciju skupljanja izložaka za budući muzej i pažljivo bilježile donatore, spominju još 1875. g. Francesca Pessija2 i jednu od prvih donacija – nekoliko novčića iz Akvileje i jednu kameju iz Salone. Iste se godine spominje i Tommaso Gelletich, koji najprije daruje 112 novčića od srebra i bakra, potom, drugom prigodom, tursku helebardu, a 1878. g. brončanu antičku grupu, egipatsku statuicu od bronce i razne novčiće.. Njegovo se ime često spominje među darovateljima, kao i njegova supruga Antonia3 rođ. Bartolich, i njegova braća Francesco i Giovanni, pomorski kapetani, te Nicolò, javni bilježnik. Ovaj posljednji je za muzej darovao zbirku školjaka s Jave, dvije starinske sablje, dva para kineskih cipela i pušku riječke narodne straže.
       Dr. Nicolò Gelletich
    Dr. Nicolò Gelletich još je značajniji za povijest grada. Bio je član mnogih odbora i tijela koja su donosila odluke važne za život grada. God. 1879. član je komisije za provedbu ideje o odvajanju ubožnice od bolnice Sv. Duha; 1883. g. nalazi se među članovima regnikolarne deputacije4, u kojoj Rijeku zastupaju i G.Ciotta, E.Terzi i F.Thierry.
    Godine 1897., kao zastupnik nadvojvode Josipa, sudjeluje u kupovanju kupališnog poduzeća u Crikvenici. Između ostalog, član je komisije za muzej i biblioteku.
    Kao i mnogi utjecajni i imućni građani toga doba, ističe se u mnogim dobrotvornim akcijama. Godine 1897. kao jedan od mnogobrojnih članova kluba prirodnih znanosti, daje prilog za nabavu rendgenskog aparata. I danas vidljiv trag njegove donatorske aktivnosti je vitraj iznad oltara sv. Ivana Nepomuka u katedrali sv. Vida u Rijeci.
    Godine 1898., kao prvom potpredsjedniku zastupstva5, nudi mu guverner Ladislav Szapary preuzimanje dužnosti gradonačelnika. Pod pritiskom prijetnji i demonstracija, Nicolò Gelletich odbija prihvatiti ponudu.
    Zanimljivo je spomenuti da je dr. Nicolò Gelletich, pod pseudonimom »vecchio fiumano«, objavio 1901. g. knjižicu L'Autonomia di Fiume – appunti storici e considerazioni, u kojoj otkriva »pravi smisao i funkciju riječkog autonomizma«6. U ovoj studiji, potaknutoj velikom izbornom pobjedom autonomaša7 1897. godine, on mnogobrojnim povijesnim dokumentima dokazuje da Rijeka nije nikad imala onoliku autonomiju o kakvoj se govorilo.
    Dr.Nicolò Gelletich bio je pravni savjetnik nadvojvode Josipa. Odlikovan je redom Viteza željezne krune III. klase.
       Pomorski kapetani i brodovlasnici
    Prve zasluge za ugled obitelji pripadaju njihovu ocu Giovanniju Pietru, koji je bio brodovlasnik, dugogodišnji općinski odbornik i član trgovinske komore.
    Uz već spomenuta dva sina Giovannija Pietra Gelleticha, treba spomenuti i drugu dvojicu: Giovannija Andreu, koji je od 1888. do 1900. bio konzul SAD-a u Rijeci i službeni sudski vještak, te Francesca, uz čije su ime zabilježena dva pomorska podviga za koje je dobio visoka priznanja. Zlatni križ za zasluge dodijelio mu je car Franjo Josip za spašavanje putnika sa španjolskog parobroda Mindova, koji je 1874. godine nastradao u Kineskome moru, a za taj je podvig dobio i španjolsku medalju za pomorsku hrabrost. Za sudjelovanje u spašavanju prilikom potonuća parobroda Delia u riječkoj luci dobio je od riječkih vlasti zlatni kronometar.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana