SUŠAČKA REVIJA broj 40

 


planiranje

NEKA NOVA RIJEKA

Lea Domijan

Svaki plan predstavlja zamisao o nečemu što bi trebalo učiniti da bismo postigli željeni cilj. A da bismo zamisli realizirali, potrebno je sakupiti ideje, razraditi ih, zabilježiti i dati si razuman rok u kojem ćemo ih nastojati provesti. Kako planirati prostor? Planiranje prostora je i zamisao kako urediti dječju sobu, ali i promišljanje kako će izgledati grad u kojem živimo. Razlika je drastična, a nakana – zapravo ista

    U Rijeci je provedena višemjesečna javna rasprava o prijedlogu Prostornog plana uređenja grada Rijeke i o prijedlogu Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke. Riječ je o zakonski propisanoj mogućnosti sudjelovanja svih građana u donošenju temeljnih planova uređenja prostora.
    Treba naglasiti da je pogrešno sve to jednim imenom nazvati prostorni planovi ili urbanistički planovi. I to zato što prostorni plan može biti i plan uređenja interijera vašeg stana, a urbanistički je plan – plan uređenja grada i naselja. Planski dokumenti koje Rijeka dobiva ne odnose se samo na gradsko tkivo već i na sve ostalo što gradsko tkivo okružuje. Stoga je jedini prihvatljivi naziv: planovi uređenja prostora. Na prvi pogled spomenuta terminologija možda zvuči komplicirano, čak i kao »jedno te isto«, ali samo na prvi pogled.
    Nositelj je izrade planova uređenja prostora grada Rijeke Odjel gradske uprave za urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, uz stručnu potporu Zavoda za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, na čelu s prof. dr. Antom Marinovićem Uzelcem.
    Bitna je značajka svih planova prostornog uređenja dugoročnost! Odnosi se na plansku projekciju utemeljenu na dugoročnom predviđanju, 20 do 25 godina unaprijed. No budući da se tijekom godina okolnosti mijenjaju, treba računati i na planerske pogreške, te se takvi planovi moraju otprilike svake pete godine podvrgavati novelacijama. Zato je prostorno uređenje trajna, permanentna djelatnost.
    Termin »prostorno planiranje« znači uređenje prostora u smislu stručne izrade dokumenata.Prostor se zapravo ne može »planirati« jer je prostor konačan, a procesi na njemu su dinamični i promjenjivi. Zato je prostorni plan samo nacrt koji definira kako ćemo teritorij najbolje koristiti u nekakvom zadanom vremenu te predstavlja samo NAMJERU ili SREDSTVO ODLUKE. Planeri nikada ne mogu biti posve sigurni hoće li planske namjere imati učinka . U planiranju mora sudjelovati multidisciplinarna ekipa sastavljena od prostornih planera različitih specijalizacija, demografa i drugih stručnjaka. Potrebno je da surađuju i predstavnici različitih udruga, gospodarstvenici, prometni i stručnjaci koji se bave infrastrukturom, zatim predstavnici društvenih djelatnosti, sporta, ali i »obični« građani. Tome služi postupak što se administrativno naziva »javna rasprava«. Javna rasprava nije nekakva jednokratna velika debata velikog broja ljudi u nekom velikom prostoru, u kojoj bučna većina nadglasa ostale. Javnu raspravu čine višemjesečne aktivnosti kao što su izložbe, tematska predavanja, okrugli stolovi i mogućnosti davanja primjedbi, koje se sve do jedne razmatraju. Bilo bi dobro da ste na bilo koji način sudjelovali u javnoj raspravi. Ili još uvijek ne znate kako planeri promišljaju Rijeku u sljedećih dvadesetak godina?
    Generalni urbanistički plan za Rijeku nije rađen od 1984. godine, pa zakonodavac srećom propisuje njegovo donošenje. Planska dokumentacija puno toga predviđa za sljedećih dvadesetak godina.
Kad bi za 20 godina u Rijeci bilo onako kako to danas planeri promišljaju, onda je – astrološkim rječnikom – horoskop sljedeći...

                            NEKA NOVA RIJEKA

    Rijeka ne pokazuje značajniji prirast stanovništva, stoga ne bude li nenadanog baby-booma, ne smeta što se ne planira značajnije proširenje stambenih zona. No zbog neriješenih stambenih slučajeva i neodgovarajuće postojeće stambene strukture, planira se izgradnja oko 3000 stanova u višestambenim zgradama, na relativno neizgrađenim površinama, dok se gradnja obiteljskih kuća uklapa u postojeće raspoložive zone.   

Prostorno se planiranje razvilo iz urbanizma, početkom 20 st. kad su urbanisti uvidjeli da je nemoguće raditi generalni urbanistički plan iole većeg grada, a da se ne uzme u obzir sve ono što taj grad okružuje.

    U užem gradskom centru planirana je veća poslovno-trgovačko-društvena cjelina na prostoru kompleksa Rikard Benčić. Na području Kalafata, Štrange i Banderova predviđeno je uklanjanje samo nekih dijelova neprimjerenih zdanja čija se namjena ne bi trebala promijeniti. Značajne mogućnosti rekonstrukcije i adaptacije pružaju i nekadašnje industrijsko-obrtničke zgrade unutar Vodovodne i Ružićeve ulice. Predviđa se proširenje središnjeg gradskog područja sve do Novog lista, gdje bi se na potezu od Zvonimirove ulice i željezničke pruge mogao realizirati poslovno-trgovački kompleks, s podzemnim parkiralištem.
Da bi se razvijale tercijarne djelatnosti, na području šireg centra za to su predviđene još neke lokacije, osim WTC-a na Pećinama. Smještaj dijelova Riječkog sajma kao što je NAUTIKA predviđa se na terenima bivše tvornice Torpedo, s prikladnim objektima i vlastitom lučicom.
    U zonama čvorišta tzv. zaobilaznice razvijat će se mreža trgovačkih centara izbjegavajući njihovo koncentriranje na samo jednu lokaciju. Lokalni gradski poslovno-opskrbni centri bit će razmješteni po stambenim područjima, poput onog predviđenog detaljnim planom Krnjeva.
    Sportski tereni od većeg gradskog značenja predviđaju se, uz već postojeće, na Kantridi proširenjem kapaciteta za vodene sportove. Glavni sportsko-rekreacijski centar predviđen je na Rujevici. Riječ je o lokacijama, kako planeri smatraju, idealnim za smještaj velikog stadiona i sportske dvorane s velikim brojem parkirališnih mjesta. Glavna gradska tržnica ne ostaje na današnjoj lokaciji kod kazališta! Tu gdje je sada tržnica, nema nikakvih mogućnosti za razvoj. Zbog opskrbe stvaraju se velike gužve, a nepotrebno se u središte grada privlači prevelik broj osobnih automobila čime se opterećuje ionako skučene prometnice gradskog središta. Smještaj tržnice predviđen je u dolini Rječine, sjeverno od Školjića, na površini današnjeg Autotroleja. Tu je moguće ostvariti veći broj parkirnih mjesta i za opskrbu i za ljude koji će dolaziti kupovati. Preduvjet izgradnje tržnice je uklanjanje željezničkog nasipa i dogradnja, odnosno povezivanje Ružićeve i Vodovodne ulice cestovno-pješačkim mostom. Na tom bi se mjestu formirao prometni čvor i tunel iz kojeg će izaći tzv. treći prometni koridor. Uz dva postojeća, ovaj novi obuhvatio bi gradsku željeznicu s postajom na Školjiću. Paviljoni današnje tržnice mogli bi do daljnjega zadržati tržnu funkciju, dio njih prenamijenit će se u javne sadržaje, a vanjskih prodajnih mjesta tamo više ne bi bilo.

                                PROMET

    Posebna je tema u priči zvanoj PROMET Riječka zaobilaznica. Glavna gradska prometnica ujedno je cesta državnog ranga koju zbog republičkog značaja mora uvelike financirati država. Gradska je potreba da ona ne uzme promet koji obilazi grad, ali i osigurava ulaz i izlaz iz njega. Da bi to sve mogla, potrebno je prije svega njeno dovršenje, osobito nastavak gradnje istočne dionice od Orehovice prema Sv. Kuzmu i dalje Križišću, kao i izgradnja paralelnog kolnika. Da bi cijeli obilazni put poslužio svrsi, povećat će se broj čvorova koji ga vežu na gradsku mrežu. Pa kad već naša zaobilaznica grad ne obilazi nego ide kroz njega, planirana okolna izgradnja mora toj cesti dati i onaj oblikovni koncept. Stoga je uz cestu predviđena i poslovna i višestambena izgradnja.
    Gradska uprava najavljuje skoru izradu projektne dokumentacije za gradnju tunelske ceste koja će proći kroz gradski centar, bez razaranja gradskog tkiva! Tu buduću cestu nazivaju »trećim koridorom«. Cijeli bi zahvat trebalo realizirati etapno, od čega je prioritetan dio od Školjića do Potoka. Zapadni dio te ceste bit će posljednji u vjerojatno brojnim fazama gradnje, jer je riječ o krupnoj investiciji.

                                IZLAZ NA MORE

    Rijeka će »izaći« na more, naravno, tamo gdje je to jedino moguće. Iako se desetljećima o prostoru Delte razmišljalo na sve moguće načine – Delta će ostati slobodna, opremljena javnim sadržajima i parkovnim zelenilom. Delta će kao izlaz grada na more postati važan element gradskog identiteta, s pogledom na gradske fasade. Malo je u tom smislu problematična postojeća stanica za pročišćavanje otpadnih voda, no nju će se – uvjetno rečeno – stisnuti na istočnu polovicu produženog dijela Delte prema moru. Dio površina nužnih za daljnji razvoj uređaja za pročišćavanje tražit će se u alternativnim rješenjima, od kojih su do sada ispitani i prostorno prihvatljivi potkopi ispod Trsata. Delta je i jedina prava veza s lukom Baroš u funkciji njezine prenamjene iz trgovačke u luku nautičkog turizma.
    Prostor Torpeda drugi je mogući izlaz na more. Tu bi u sačuvanim zgradama industrijskog kompleksa prenamjenom nikli poslovni prostori ili različiti kulturni sadržaji. Trebalo bi ostvariti komunikacijsku shemu koja povezuje prostor od Krnjeva – preko planirane postaje gradske željeznice, stambenih sadržaja u blizini, preko prostora javne namjene, parkovnih potencijala – do lučice Torpeda.

                                SVEUČILIŠNI GRAD

    Jedna od važnijih gradskih funkcija bit će – sveučilišna. Predviđene su dvije sveučilišne grupacije. Prva je na hrptu od Medicinskog do Pravnog fakulteta. Pokušajte zamisliti taj ulični potez praćen četverostrukim drvoredom platana iza kojeg je predviđena još jedna površina za sveučilišnu zgradu. Salezijanski samostan današnjom se funkcijom izvrsno uklapa u tu cjelinu. Taj novi potez sveučilišne aleje blizak je čvoru Škurinje, a internim ulicama i velikom sportsko-rekreacijskom centru na Rujevici. Preko čvora Škurinje ova će sveučilišna grupacija biti zaobilaznicom povezana s drugom grupacijom na sušačkoj strani. Tamo će na prostoru gdje je danas vojarna, biti sveučilišni kampus. Tu su predviđene nove fakultetske zgrade (naročito za one studije koji danas imaju prostorni deficit) i zgrade koje će se nadovezivati na bolnicu za potrebe Medicinskog fakulteta. Zamislite dalje Sveučilišnu knjižnicu, studentske domove, sportsko-rekreacijske terene te domove i stanove za gostujuće profesore. Manji sveučilišni objekti i dalje ostaju razasuti po gradu.
    Trenutno u Rijeci dvije najveće i najvrijednije lokacije slobodnih površina uživa vojska. One vojsci ipak nisu toliko vrijedne koliko su značajne za grad. Trsatska se vojarna dijelom predviđa za potrebe Sveučilišta, a dijelom za proširenje sušačke bolnice. Ni vojni tereni na Katarini planom nisu namijenjeni vojsci. Tu je zamišljen botanički vrt, uz sam rub kanjona Rječine, jedan centar za sakralne sadržaje te tereni za višestambenu izgradnju.

                                BOLNICE

    Bolnica u centru grada i dalje bi ostala na postojećoj lokaciji, kao prijelazno rješenje do trenutna donošenja odluke o jedinstvenoj bolničkoj ustanovi na Sušaku.
 


Trsat bi trebao postati studenski grad, a u trvornicu papira bi se uselili kulturni sadržaji
 


Umjesto garaže Autotroleja na Školjiću će se prema postojećim planovima jednom nalaziti glavna gradska tržnica.


                                SREDIŠTE GRADA

   
Uži gradski centar je zona u kojoj su, uz stanovanje, predviđeni pretežno poslovni prostori, javni prostori i trgovina na malo. Stanovanje se planira u odnosu od 50% prema ostalim sadržajima, pod uvjetom da sva prizemlja moraju imati javnu funkciju.

                                CESTE

    Okosnica gradske cestovne mreže je državna cesta D–3 (zaobilaznica) koja se preko čvorišta Orehovica, Škurinje i Diračje povezuje u mrežu gradskih cesta. Izraziti je nedostatak neizgrađeni nastavak zaobilaznice na potezu Orehovica–Sveti Kuzam–Križišće, kao logični nastavak jadranskog pravca. Drugi funkcionalni pravac koji temelji gradski prometni sustav jest cesta D–8, koja je položena paralelno i neposredno uz obalnu crtu i preuzima glavna prometna opterećenja gradskog prometa.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana