SUŠAČKA REVIJA broj 40

 


razgovori

MORE U SRCU

Nadja Mifka Profozić

    U obitelji Mohorovičić već generacijama tradicija nalaže da se najstarijem sinu dade ime Andrija, odnosno Andre u domaćoj, primorskoj varijanti. Tako je i najstariji sin svjetski uglednoga geofizičara Andrije Mohorovičića, sudac Andre Mohorovičić, prenio obiteljsku tradiciju na svoga sina, danas umirovljenoga sveučilišnog profesora akademika Andra Mohorovičića. Član Predsjedništva HAZU i dugogodišnji tajnik Razreda za likovne umjetnosti, arhitekturu i urbanizam, profesor dr. Andre Mohorovičić bio je tijekom svoje iznimno bogate znanstvene i sveučilišne karijere rektor Sveučilišta u Zagrebu, glavni tajnik i predsjednik HAZU, predsjednik Čakavskoga sabora, glavni urednik Enciklopedije likovnih umjetnosti, bulletina i ljetopisa HAZU te zbornika Bašćanska ploča; bio je organizator i voditelj niza međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, primjerice onih o Istarskom razvodu, Matiji Vlačiću Iliriku, Beramskim freskama i Juliju Kloviću.
    S diplomom arhitekture i povijesti umjetnosti zagrebačkog sveučilišta, doktoratom arhitektonskih znanosti stečenim u Ljubljani te specijalizacijama u Pragu, Beču i Firenci, profesor Mohorovičić je desetljećima sustavno istraživao i znanstveno obrađivao povijesni razvoj arhitekture na području Hrvatske, ali i teorijske probleme arhitektonskog stvaralaštava. Autor je izvornoga teorijskog sustava analize arhitektonskog stvaralaštva, kojeg je prikazao kao sintezu idejnih i emotivnih (sadržajnih) te predmetno-oblikovanih (funkcionalnih i konstruktivnih) komponenata kreativnog rada. Andre Mohorovičić objavio je nekoliko kapitalnih knjiga s područja arhitekture: Teorija arhitekture (1975.), Tradicija povijesnog razvoja arhitekture na području Hrvatske (1986.), Graditeljstvo u Hrvatskoj (1992.) te više stotina znanstvenih radova, rasprava, stručnih članaka i prikaza. Za svoj znanstveni i kulturološki opus nagrađen je i najvišim priznanjima što se u Hrvatskoj dodjeljuju na području znanosti i kulture; uz ostalo i nagradom Vladimir Nazor za životno djelo, te prije tri godine Nagradom Viktor Kovačić.

        PRIMORSKI KORIJENI

    Premda rođen u Križevcima i premda je cijeli životni i radni vijek proveo u unutrašnjosti Hrvatske, pretežito u Zagrebu, profesor Mohorovičić svojim je podrijetlom čvrsto vezan za Liburniju i Kvarner. Stoga smo i ovaj razgovor započeli upravo pitanjem o obiteljskim korijenima i vezama s Primorjem, Istrom, Kostrenom i Bakrom.
– Moja obitelj, i po ocu i po majci, iz kvarnerskog je područja – naglašava Andre Mohorovičić. – Po ocu Istrani, Mohorovičići iz okolice Kastva, Rukavca, Veprinca – čak je pokraj Rukavca i zaselak imenom Mohorovići, a to ime dolazi od svetog Mohora, akvilejskog sveca. Obitelj po majci je pak iz Bakra, odnosno Kostrene i Rijeke. Moja majka zvala se Ćepulić, a njezina majka Randić – to je bakarsko-kostrenska familija.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana