SUŠAČKA REVIJA broj 41 priroda BIORAZNOLIKOST KVARNERA Goran Sušić"Zahvaljujući geološkoj prošlosti i zemljopisnom položaju, u području Kvarnera (otoci i priobalje) i njegova zaleđa (Gorski kotar, Učka), tj. području omeđenu granicama Primorsko-goranske županije, u ""malom"" se ocrtava ono što je priroda Hrvatske za Europu; tu se na malom prostoru isprepliću različite vrste bilja i životinja te tipična staništa srednje Europe, Alpa, krša Dinarida, zapadnog i istočnog Sredozemlja. Na tom je području prema paleontološkim nalazima bilo pribježište flore i faune (refugij) za zadnjeg ledenog doba, te ovdje danas nalazimo čitav niz endemičnih biljnih vrsta karakterističnih za hrvatsku obalu Jadrana. Uz Učku, masive Obruča, Snježnika i Risnjaka, endemima su posebno bogati otoci Krk, Cres i Rab.Biološko bogatstvo i raznolikost faune najbolje ocrtava broj vrsta životinja. Od životinja koje su najviše proučene, a to su kopneni kralješnjaci, u Županiji živi između 70-90% vrsta iz čitave Hrvatske! Od otoka po biološkoj raznolikosti ističu se, u razmjerima cijelog Sredozemlja, osobito Krk, Cres i Rab. Tako je npr. otok Krk s 30 autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova otok s najvećim brojem vrsta herpetofaune (vodozemci i gmazovi) u čitavom Mediteranu!" Hrvatska je na razmeđi dviju velikih, po biljnom pokrovu bitno različitih biljno-geografskih regija tzv. holarktičkog flornog carstva: mediteranske regije i eurosibirsko-sjevernoameričke regije. To je jedan od razloga što je po bogatstvu flore i faune Hrvatska iznimno bogata i vrstama i njihovom raznolikošću na pojedinim područjima. Kompleksnost i raznolikost život svijeta nastala biološkom evolucijom kroz milijarde godina danas se poradi intenziviranja čovjekova djelovanja na prirodu ubrzano pojednostavljuje. Nastavi li se taj proces, Zemlja će postati reducirana do razine biološke jednostavnosti u kojoj čovjek, čije zdravlje i prehrana ovise o kompleksnim trofičkim lancima u tlu, na Zemljinoj površini i oceanima, neće više biti u stanju preživjeti. Procjenjuje se da je stopa izumiranja ptica i sisavaca u razdoblju od 1600. do 1950. godine porasla četiri puta. Od 1600. god. izumrlo je 113 vrsta ptica i 83 vrste sisavaca za koje znamo. Između 1850. g. i 1950. izumire jedna vrsta ptice i jedna vrsta sisavca godišnje. Rapidni porast stope izumiranja vrsta znakovita je mjera statusa biodiverziteta na planetu. Današnja stopa izumiranja u ptica i sisavaca je možda 100 do 1.000 puta veći no što bi bila da nije bilo toliko čovjekova djelovanja na prirodu. Među uzrocima izumiranja biljnih i životinjskih vrsta najistaknutiji je degradacija i fragmentacija, odnosno uništavanje njihovih staništa. No, utjecaj čovjeka na okoliš ne pogađa sve skupine životinjskih vrsta podjednako. Najvećem su riziku podložne vrste koje imaju malene populacije, vrste čije populacije snažno variraju u brojnosti te vrste sa sporom stopom populacijskog rasta. Prve dvije skupine čine otočke populacije životinja. I među kukcima neke su vrste ugrožene i postale vrlo rijetke u većini europskih zemalja. Jedna od takvih vrsta jelenak, a njegova je brojnost u našoj županiji još uvijek zadovoljavajuća. Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
BIORAZNOLIKOST KVARNERA
Goran Sušić
"Zahvaljujući geološkoj prošlosti i zemljopisnom položaju, u području Kvarnera (otoci i priobalje) i njegova zaleđa (Gorski kotar, Učka), tj. području omeđenu granicama Primorsko-goranske županije, u ""malom"" se ocrtava ono što je priroda Hrvatske za Europu; tu se na malom prostoru isprepliću različite vrste bilja i životinja te tipična staništa srednje Europe, Alpa, krša Dinarida, zapadnog i istočnog Sredozemlja. Na tom je području prema paleontološkim nalazima bilo pribježište flore i faune (refugij) za zadnjeg ledenog doba, te ovdje danas nalazimo čitav niz endemičnih biljnih vrsta karakterističnih za hrvatsku obalu Jadrana. Uz Učku, masive Obruča, Snježnika i Risnjaka, endemima su posebno bogati otoci Krk, Cres i Rab.Biološko bogatstvo i raznolikost faune najbolje ocrtava broj vrsta životinja. Od životinja koje su najviše proučene, a to su kopneni kralješnjaci, u Županiji živi između 70-90% vrsta iz čitave Hrvatske! Od otoka po biološkoj raznolikosti ističu se, u razmjerima cijelog Sredozemlja, osobito Krk, Cres i Rab. Tako je npr. otok Krk s 30 autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova otok s najvećim brojem vrsta herpetofaune (vodozemci i gmazovi) u čitavom Mediteranu!"
Hrvatska je na razmeđi dviju velikih, po biljnom pokrovu bitno različitih biljno-geografskih regija tzv. holarktičkog flornog carstva: mediteranske regije i eurosibirsko-sjevernoameričke regije. To je jedan od razloga što je po bogatstvu flore i faune Hrvatska iznimno bogata i vrstama i njihovom raznolikošću na pojedinim područjima. Kompleksnost i raznolikost život svijeta nastala biološkom evolucijom kroz milijarde godina danas se poradi intenziviranja čovjekova djelovanja na prirodu ubrzano pojednostavljuje. Nastavi li se taj proces, Zemlja će postati reducirana do razine biološke jednostavnosti u kojoj čovjek, čije zdravlje i prehrana ovise o kompleksnim trofičkim lancima u tlu, na Zemljinoj površini i oceanima, neće više biti u stanju preživjeti. Procjenjuje se da je stopa izumiranja ptica i sisavaca u razdoblju od 1600. do 1950. godine porasla četiri puta. Od 1600. god. izumrlo je 113 vrsta ptica i 83 vrste sisavaca za koje znamo. Između 1850. g. i 1950. izumire jedna vrsta ptice i jedna vrsta sisavca godišnje. Rapidni porast stope izumiranja vrsta znakovita je mjera statusa biodiverziteta na planetu. Današnja stopa izumiranja u ptica i sisavaca je možda 100 do 1.000 puta veći no što bi bila da nije bilo toliko čovjekova djelovanja na prirodu. Među uzrocima izumiranja biljnih i životinjskih vrsta najistaknutiji je degradacija i fragmentacija, odnosno uništavanje njihovih staništa. No, utjecaj čovjeka na okoliš ne pogađa sve skupine životinjskih vrsta podjednako. Najvećem su riziku podložne vrste koje imaju malene populacije, vrste čije populacije snažno variraju u brojnosti te vrste sa sporom stopom populacijskog rasta. Prve dvije skupine čine otočke populacije životinja. I među kukcima neke su vrste ugrožene i postale vrlo rijetke u većini europskih zemalja. Jedna od takvih vrsta jelenak, a njegova je brojnost u našoj županiji još uvijek zadovoljavajuća.
Hrvatska je na razmeđi dviju velikih, po biljnom pokrovu bitno različitih biljno-geografskih regija tzv. holarktičkog flornog carstva: mediteranske regije i eurosibirsko-sjevernoameričke regije. To je jedan od razloga što je po bogatstvu flore i faune Hrvatska iznimno bogata i vrstama i njihovom raznolikošću na pojedinim područjima.
Kompleksnost i raznolikost život svijeta nastala biološkom evolucijom kroz milijarde godina danas se poradi intenziviranja čovjekova djelovanja na prirodu ubrzano pojednostavljuje. Nastavi li se taj proces, Zemlja će postati reducirana do razine biološke jednostavnosti u kojoj čovjek, čije zdravlje i prehrana ovise o kompleksnim trofičkim lancima u tlu, na Zemljinoj površini i oceanima, neće više biti u stanju preživjeti.
Procjenjuje se da je stopa izumiranja ptica i sisavaca u razdoblju od 1600. do 1950. godine porasla četiri puta. Od 1600. god. izumrlo je 113 vrsta ptica i 83 vrste sisavaca za koje znamo. Između 1850. g. i 1950. izumire jedna vrsta ptice i jedna vrsta sisavca godišnje. Rapidni porast stope izumiranja vrsta znakovita je mjera statusa biodiverziteta na planetu. Današnja stopa izumiranja u ptica i sisavaca je možda 100 do 1.000 puta veći no što bi bila da nije bilo toliko čovjekova djelovanja na prirodu.
Među uzrocima izumiranja biljnih i životinjskih vrsta najistaknutiji je degradacija i fragmentacija, odnosno uništavanje njihovih staništa. No, utjecaj čovjeka na okoliš ne pogađa sve skupine životinjskih vrsta podjednako. Najvećem su riziku podložne vrste koje imaju malene populacije, vrste čije populacije snažno variraju u brojnosti te vrste sa sporom stopom populacijskog rasta. Prve dvije skupine čine otočke populacije životinja.
I među kukcima neke su vrste ugrožene i postale vrlo rijetke u većini europskih zemalja. Jedna od takvih vrsta jelenak, a njegova je brojnost u našoj županiji još uvijek zadovoljavajuća.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.