SUŠAČKA REVIJA broj 44

 


pabirci vremena

EPPUR SI MUOVE

Alen Čemeljić

MIR

     Zašto su Rijeci uopće trebale Mediteranske igre? Imaju li sportske igre Mediterana, u toj poplavi brojnih sportskih događanja poput svjetskih i europskih prvenstava u atletici, plivanju, vaterpolu, nogometu i ostalim loptačkim sportovima, uz jedinstvene i nedodirljive Olimpijske igre, dovoljnu sportsku težinu i vrijednost da grad poput Rijeke mora uložiti toliki trud kako bi dobio organizaciju jedne takve manifestacije? Pitanje je to koje se moglo i još uvijek se može čuti na Kvarneru, pitanje je to koje postavljaju oni koji u Mediteranskim igrama vide samo sport. Za Rijeku su, međutim, Mediteranske igre više od sporta, više od igre. Mediteranske igre su nešto što je Rijeci trebalo upravo sada, upravo u ovom trenutku. Ne prije dvadeset i nešto godina kada su Mediteranske igre nakon odbijanja Rijeke da preuzme tu mainfestaciju, dodijeljene Splitu. Tada, 1979. godine, te igre bile su još uvijek samo sport. Tada je, istina, Split kao grad izuzetnih sportskih dostignuća i vrijednosti dobio sportske objekte potrebne svakom gradu koji drži do sporta i tjelesne kulture. Ali unatoč tome Rijeci su igre trebale upravo sada. U trenutku kada se grad nalazi na prekretnici. U trenucima kada nakon stotinu godina stagnacije opet treba snažno iskoračiti u svijet i kada njegovi građani opet trebaju dobiti vrijednosti koje im pripadaju. Mediteranske bi nam igre u tome pomogle. Jesmo li, mi Sušačani, Fiumani, Trsaćani, Podmurvičani i ostali građani Rijeke i riječkog kraja toga dovoljno svjesni?

Kardinal Bozanić

    Hrvatska, Zagreb, Vrbnik i Rijeka dobili su kardinala u osobi Josipa Bozanića. Papinim imenovanjem kardinal mons. Josip Bozanić postao je šestim kardinalom u povijesti zagrebačke metropolije, i to samo šest godina nakon što je ustoličen za zagrebačkog nadbiskupa.

Karolina Riječka

    Kako se zove taj tvoj grad? pitanje je koje britanski admiral u više navrata postavlja na pozornici Ivana pl. Zajca na otvorenju kazalište sezone. Rijeka!, odgovara Severina Vučković koju je premijerna publika za ulogu Karoline Riječke kao i cijeli ansambl predstave ispratio desetminutnim pljeskom i ovacijama. I zaista, više od pola godine Rijeka i Severina, jedina prava estradna zvijezda na hrvatskom nebu, živjeli su zajedno. U tom suživotu Rijeka je glasno postavljala pitanje može li estradna zvijezda bez ikakvog kazališnog iskustva odigrati naslovnu ulogu u predstavi koja je izazvala interes kakav se ne pamti još od Vježbanja života, sage o Rijeci. Ne samo zbog jedne priče o gradu, već i zbog Severine Vučković.
    Grad je glasno postavljao pitanje je li izbor redatelja Laryja Zappije, uvjerenog kako je Severina kao stvorena za Karolinu Riječku, zaista pravi izbor?

Eroica

    Fantastična atmosfera, fantastičan događaj. Tisuću ljubitelja glazbe ovacijama je i dugotrajnim pljeskom dočekalo kraj simfonijskog orkestra Riječke filharmonije u nekadašnjoj proizvodnoj hali tvornice torpeda. Bivši proizvodni pogon ispunjen do posljednjeg mjesta, sjajna dirigentica Nada Matošević, najbolje izdanje riječkih filharmoničara od kako su počeli koncertirati prije dvije godine, izuzetno zanimljiv, poseban i nesvakidašnji događaj u prostoru kakvima Rijeka obiluje i koje treba iskoristiti. Nikome u toj sjajnoj atmosferi dok se publika prepuštala emocijama koje izaziva Beethovenova Eroica, nije zasmetalo ni mijaukanje malog, iznenađenog tolikim ljudima, vjerojatno i preplašenog mačića kojem je odjednom bio oduzet ogroman prostor za igru.

Industrijska baština

    Eroica je bila sjajan završetak vrlo uspjele prve međunarodne konferencije o očuvanju industrijske baštine, koja je u rujnu okupila 39 referenata iz dvanaest europskih zemalja i SAD-a. U Rijeci, budućem centru za očuvanje hrvatske industrijske baštine, gradu koji, nažalost, nema sačuvanu povijesnu jezgru, ali posjeduje najvrjedniju i najbolje očuvanu industrijsku baštinu na hrvatskom Jadranu. Vrlo vrijedne građevine u koje bi se u budućnosti, kao i u svijetu, trebalo useliti gradske sadržaje, trgovačke centre, kulturne djelatnosti, luksuzne stanove. Riječka konferencija imala bi doprinijeti tome šireći svijest o vrijednosti industrijske baštine

Gradska knjižnica

    Ni adresa nove Gradske knjižnice koja će se pružati na sedam tisuća četvornih metara još nije poznata, iako je još prije nekoliko mjeseci izgledalo kako će ona biti smještena na Klobučarićevom trgu na mjestu gdje se danas još uvijek nalazi močvara u središtu grada. Grad Rijeka iAustrograd, tvrtka koja će na Klobučarićevom trgu graditi podzemnu garažu, nisu se, nažalost, uspjeli dogovoriti da nova knjižnica nikne na budućoj garaži, na gotovo idealnom mjestu za hram knjige. U središtu grada kraj Osnovne škole i Filozofskog fakulteta. Nove lokacije o kojima se razmišlja jesu Benčić, Zagrad, Ružićeva, Vodovodna, Delta,...

Kazališni park

    Još jedan projekt vrlo ambiciozne gradske uprave koja želi vratiti Rijeci nekadašnji sjaj. Vratiti mu, između ostaloga, i Kazališni park, i to na istom mjestu na kojem se prostirao krajem 19. stoljeća. Hoće li, međutim, park izgledati upravo onako kakav se može vidjeti na starim razglednicama, odlučit će se nakon zaključenja javnog natječaja. Za sada se može doznati tek ono što je u provedenoj anketi o tome kako bi trebao izgledati kazališni park, reklo oko tri stotine građana Rijeke i oko stotinu udruga i društava zainteresiranih za ovaj projekt. Ako će se njihove želje poštivati, tada će budući park biti zelena površina s popločenim putovima, u njegovom će se središtu nalaziti skulptura Ivana Zajca.

Zagrad

    Vozači s riječkih ulica dobili su sredinom listopada garažu s 857 parkirnih mjesta, parkirališni kapacitet dvostruko veći od onog na Delti. U novu garažu za sada je investirano 12 milijuna eura, a u cijeli kompleks (gradit će se još 3 700 četvornih metara stambenog i 12 400 metara četvornih poslovnog prostora) bit će uloženo 30 milijuna eura. Rijeka je nazad dobila veliku garažu koja bi trebala nadomjestiti parkirališna mjesta s obale koja se prepušta pješacima. Hoće li, međutim, garaža biti popunjena ili će poput one, mnogo manje, u Ciottinoj ulici zjapiti prazna zbog visoke cijene parkinga po jednom satu? Čemu onda ulaganja silnih milijuna eura?
 

National Geographic

    Hrvatska je dobila svoje izdanje najcjenjenijeg svjetskog časopisa koji se tiska na dvadeset i jednom svjetskom jeziku u 10 milijuna primjeraka i u kojem se svaki podatak prije objavljivanja nekoliko puta provjerava. U časopisu koji se izdaje od 1888. godine prva fotografija iz Hrvatske objavljena je još 1908. godine.

Centar za proteomiku

    Od protekle jeseni u Rijeci u sklopu Medicinskog fakulteta djeluje Centar za proteomiku, osnovan u suradnji s njemačkim Društvom za istraživanje proteoma. Riječ je o projektu kojim Sveučilište u Rijeci postaje sastavnim dijelom Europskog instituta za istraživanje humanog proteoma.

Riječka banka

    Hoćemo li se u budućnosti sastajati kod Riječke banke ili kod bivše Riječke banke, na Jadranskom trgu ili pak kod Erste banke? Prošle je jeseni, naime, skinuto i nekadašnje ime banke za čiju propast istražni organi još uvijek traže krivca.

Aurora

    Zašto tankere ne naručujete u Koreji već u Hrvatskoj?, glasilo je pitanje koje je prošle jeseni novinarka Novog lista nakon porinuća Aurore u 3. maju postavila jednom od čelnih ljudi ugledne njemačke brodarske kompanije Bütner iz Bremena. Odgovor dr. Hartmuta Schaefersa bio je:Zato što oni nude konfekciju, a nama je potrebna kvaliteta veća od standarda kojeg nudi dalekoistočna brodogradnja.

Luksuzni stanovi

    Ako je vjerovati izjavama s otvorenja novih poslovnih prostorija društva EuroFin Group protekle jeseni u Strossmayerovoj 8, uskoro bi se na Kozali, Škurinjama i Martinkovcu mogli graditi vrlo luksuzni stanovi. Kompanija čija je osnovna djelatnost projektiranje i graditeljstvo preselila je svoje sjedište iz Zagreba na Kvarner i već je najavljena izgradnja pilot stambene građevine na Kozali, s visokokvalitetnim stanovima, a u pripremi je kompleks stambenih građevina s luksuznim stanovima na Martinkovcu opremljenim prema želji kupaca. Stotinjak luksuznih stanova na Škurinjama, pak, izgradilo bi se u okviru centra nalik na Importanne centar u Zagrebu.

Američki dnevnik

    Tako su bili naslovljeni tekstovi Amira Muzura za Sušačku reviju napisani dok je boravio na prestižnom sveučilištu Harward u Bostonu. I ta su se razmišljanja i pogledi na Ameriku ovog intelektualca našla u knjizi koju je prošle jeseni izdala izdavačka kuća Adamić pod naslovom Velika zemlja za male ljude. Sjajno odabran naslov, jer autor je i u tekstovima koji su s Harwarda stizali za Sušačku reviiju znao napisati: Amerika je doista velika zemlja u svakom smislu, pa i na kulturnom planu što me je iznenadilo. S druge strane to je zemlja u kojoj se mali obični ljudi, ako nemaju nikakvih drugih ambicija osim materijalnih, osjećaju odlično.

Riječki orao

    Riječki orao, venecijanski lav i rimska vučica naslov je nove knjige člana uredništva Sušačke revije Igora Žica. Kao i na stranicama Revije, tako se i u svojoj knjizi Igor Žic bavi osobama koje su stvarale riječku povijest – Ivanom Klobučarićem, Julijem Klovićem, Lavalom Nugentom, Ljudevitom Adamićem,... dajući tako svojim čitateljima mogućnost da se uvjere koliko je zanimljiva i koliko je još uvijek nepravedno zanemarena prošlost našeg grada.

Vila Ružić

    Vila Ružić sa svojim nemjerljivim bogatstvom, vrlo vrijednom ostavštinom obitelji Ružić koja je ostavila neizbrisivi trag i u riječkoj i u hrvatskoj povijesti, otvorila se svijetu. Učenici osnovnih i srednjih škola mogu unazad nekoliko mjeseci obići mjesto koje povezujemo s banom i pjesnikom Ivanom Mažuranićem, legendarnom spisateljicom Ivanom Brlić Mažuranić, izuzetno uspješnim gospodarstvenikom Gjurom Ružićem i banom Viktorom Ružićem, ličnostima koje školarcima na ovaj način postaju jasnije i bliže. Proteklih mjeseci u vili Ružić održan je tako u spomeničkoj knjižnici Ivana Mažuranića povijesni sat učenika Medicinske škole, svoje divljenje bogatoj ostavštini iskazali su i gosti iz Bugarske koji su boravili na znanstvenom skupu Hrvatski pomorci u bugarskoj floti, a planiraju se još brojni projekti pod nadzorom Theodora de Canziani Jakšića, skrbitelja spomeničke zbirke i knjižnice Mažuranić – Brlić – Ružić.

Apoksiomen

    Nakon četverogodišnjeg rada tima restauratora, konzervatora i drugih stručnjaka na brončanom kipu koji je pronađen u lošinjskom podmorju nedaleko otočića Vele Orjule, obnova Apoksiomena bliži se kraju. Ne do kraja obnovljeni kip mladog pobjednika koji nakon završetka sportskog natjecanja skida sloj ulja kojim je bilo namazano njegovo golo tijelo bio je tri dana izložen za brojne znatiželjnike u Domu likovnih umjetnika u Zagrebu u sklopu Dana europske baštine. Još uvijek se ne zna kako je taj kip, nastao inače u četvrtom stoljeću prije Krista, dospio na Jadran, a pretpostavka je da su ga rimski trgovci bacili u more kako bi olakšali brod zahvaćen neverom. Dvije tisuće godina kasnije kip prekriven vapnencem i školjkama pronađen je i nakon završene restauracije sljedeće godine bit će prebačen u Mali Lošinj gdje će ga se moći pogledati u novom muzeju.

Grobnička ljepotica

    Prošloga je rujna grobnička ljepotica – motoristička staza na Grobniku, obilježila dvadeset i peti rođendan. Već je četvrt stoljeća prošlo od kada su se motociklisti s Preluka, s legendarnih zavoja, riječkog i opatijskog, preselili na Grobnik

Nagrade

    Dušanka Starčević, lektorica i korektorica Sušačke revije i profesorica hrvatskog jezika i književnosti u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, jedina je među srednjoškolskim profesorima naše županije ovogodišnja dobitnica najvećeg prosvjetnog priznanja Ministrovo priznanje. Profesorice Starčević, kojoj je priznanje dodijeljeno povodom Svjetskog dana učitelja, sjećaju se brojne generacije koje je učila hrvatskom jeziku i kojima je približavala književnost, a koliko je cijenjena i među kolegama, govori i podatak kako joj je najveće prosvjetno priznanje dodijeljeno na prijedlog onih s kojima se svakodnevno susreće u zbornici Riječke gimnazije.
    Dr. Biserka Cvjetičanin, doministrica kulture, članica kluba Sušačana prošlog je ljeta dobila najviše francusko odličje – Legiju časti. To je odličje dr. Cvjetičanin dodijeljeno za promicanje međunarodne suradnje i dijalog kultura. Čestitamo!

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana