SUŠAČKA REVIJA broj 50/51

 


primorje

KVARNERSKO ILI HRVATSKO PRIMORJE

Petar Strčić

 

 

HRVATSKO PRIMORJE

 

     Izlaze li uz uporabe pojmovi Hrvatsko primorje i Primorci?
   Ne ulazeći u povijesne traktate i ne želeći geografski definirati pojam Hrvatsko primorje, Klub Sušačana je razmatrao tu pojavu i uočio da se pojam Primorac,
Primorje, Hrvatsko primorje sve manje upotrebljava, a sve se više zamjenjuje nazivima: “Gornji Jadran, Sjeverni Jadran”, ili se to područje povremeno sasvim pogrešno ubraja u Dalmaciju ili Istru. Gotovo se svakodnevno mogu uočiti takve pojave u pisanim ili elektroničkim medijima, u literaturi, u meteorološkim izvještajima, u kulinarskoj recepturi (koja je, uglavnom, ili dalmatinska ili istarska), u turističkom marketingu itd.

    Činjenica je da na priobalnom pojasu republike Hrvatske žive tri kulturološki različite skupine ljudi - Istrani (Istrijani), Primorci i Dalmatinci. Svaka ova skupina
ima svoje karakteristike koje ih čine prepoznatljivima. jer, ove su grupacije imale različitu prošlost, kulturni i socijalni utjecaji su također bili drugačiji, a i klima, pa i krajobrazi su samo slični. Krš i siromašna zemlja u ovom primorskom predjelu stvorili su karakterističnog čovjeka koji se morao prilagoditi svojoj sredini naglašenom marljivošću i skromnošću radeći na škrtoj zemlji, ali i koristeći prednosti mora (ribarstvo, pomorstvo, trgovina). Svojim je radom stvorio proizvode karakteristične upravo za ovaj kraj i tipične za ovo podneblje.

    Stoga je IO Kluba Sušačana odlučio pokrenuti mnoge i razne aktivnosti za reafirmaciju kulturoloških osobina koje definiraju Primorce, ne želeći pritom ulaziti
u političke sfere.

 

× 1 Ø

   Godine 599. u papinskoj je kancelariji zabilježen podatak kapitalne vrijednosti: u Istri su se pojavili Slaveni. To je prvi u vrelima upisani podatak o dolasku Slavena na prostor koji danas nastavaju Hrvati u apsolutnoj većini ili, pak, u svojem manjem postotku, u odnosu na druge narode ili narodnosti. Radi se, dakle, i o prvoj pojavi Slavena na istočnoj obali Jadrana, koja je postala njihova definitivna domovina.

    Vjerojatno je za službenika papinske kancelarije ta vijest imala perifernu vrijednost, jer vijesti o prodorima pripadnika raznih etnosa često su se javljale i prije te znamenite za nas godine. Naime, antičko se Rimsko Carstvo već raspalo, a različiti “barbari” – kako su ih zvali “civilizirani” pripadnici mnogobrojnih etnosa Carstva, stalno su navirali s istoka, i prije, i tada i poslije toga kraja 6. stoljeća.Već su bili i u sjevernim dijelovima Evrope, pa su i iz tih područja prodirali prema toplome jugu i veoma bogatim ostacima nekadašnjega afro-azijsko-europskoga državnoga diva, prema njegovu stoljetnome središtu, na Apeninski poluotok.

    Desetak godina potom o Slavenima i u Dalmaciji opet ima vijesti u istoj, papinoj kancelariji.

    Vjerojatno su Slaveni prodirali i ranije na područje Istre, pa je zapis iz 599. god. mogao govoriti o došljacima iz još ranijih godina. Iz tih Slavena postupno su se u Istri profilirali Hrvati i Slovenci koji su do danas ostali ovdje u apsolutnoj većini. (No, potrebno je reći još nešto: postoje teorije i o naknadnome dolasku “nekih” Hrvata koji su, prema zastupnicima te teorije, dali ime zatečenima Slavenima ili su im se nametnuli vlašću, a nisu bili Hrvati; ta razmišljanja još nisu potkrijepljena u bitnijim izvorima).

    Nema sumnje u to da ti prvi Slaveni nisu mogli mimoići prostor između Istre i Dalmacije, na istoku, ako se gleda iz pravca Istre, ili na sjeverozapadu, ako ga se gleda iz Dalmacije; to je onaj prostor koji su neki – uglavnom od 19. st. dalje - nazivali i Hrvatskim primorjem, pa ga i danas, iako rijetko, imenuju tako; ili, kako ga drugi zovu - Kvarnersko primorje.

    Svakako, Hrvatskim primorjem se obalno područje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ne zove od “pamtivijeka”, tj. od dolaska Hrvata, već je taj naziv iz najnovijega vremena.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana