SUŠAČKA REVIJA broj 50/51

 


povijest

SUŠAK KAO SREDIŠTE ANTIHABSBURŠKE POLITIKE

Ljubinka Toševa Karpowicz

    U vrijeme Habsburške Monarhije, sve do njezina pada, Sušak je, u biti, predgrađe grada Rijeke. Dok Rijeka u državnopravnom pogledu čini corpus separatum, što znači da su u njoj na snazi propisi koji se primjenjuju u Mađarskoj, u ugarskom dijelu Monarhije, Sušak pripada administrativnoj jedinici Ugarsko-hrvatsko primorje, te je u njemu na snazi legislativa koja vrijedi za Hrvatsku. Osim toga, dok Rijeku naseljava kozmopolitsko građanstvo, kako Habsburške Monarhije, tako drugih država, u Sušaku pretežno živi stanovništvo hrvatske nacionalnosti, radnička klasa, koja radi u Rijeci, ribari te pripadnici drugih zanimanja. Sastav stanovništva nacionalnim i socijalnim karakteristikama utječe na njegovu idejnu opredijeljenost, kao i političko djelovanje kroz hrvatske stranke koje se svojim programima angažiraju na preuređenju Hrvatske, bilo kao trećeg faktora u Dvojnoj Monarhiji – takozvani trijalizam, ili programima potpunog osamostaljenja putem raspada Dvojne Monarhije - takozvani jugoslavenski unitarizam.

    Godine 1903., kada Habsburška Monarhija doživljava duboku krizu, nezadovoljstvo ovom državom, njezinom socijalnom i nacionalnom politikom, koncentrirano je upravo na teritoriju Sušaka. Stoga tu i nastaje slavenski otpor protiv mađarskih i njemačkih centralističkih i nacionalističkih politika. U tom nastojanju, pored ostalog, nastaje i sportsko društvo Sokol, pod imenom Sokolsko društvo Sušak-Rijeka, koje će u godinama koje slijede postati oblik omladinskog političkog angažmana na programu jugoslavenstva.   

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana