SUŠAČKA REVIJA broj 52

 


IZVJEŠĆE O RADU

Oskar Pavešić

    U ljetnom periodu posebno moramo istaknuti aktivnosti Nove generacije Kluba Sušačana. Njezini su članovi organizirali u prostorijama Kluba okrugli stol o temi Problemi u riječkom sportu, koji je vodio novinar Ivo Vidoto. O sportu i problemima u sportu diskutiralo se u ugodnoj atmosferi skoro 3 sata.

    Nova generacija obilježila je i prvi dan ljeta: počelo je na dnu Trsatskih stuba scenom iz predstave Trsatske stube, autora Žaka Valente, a potom je u prostorijama Kluba prikazan istoimeni film Danice Mračević. Ovom događaju prisustvovali su mnogobrojni članovi, prijatelji Kluba, ljubitelji Trsata i Sušaka. Za organizaciju tog događaja posebno treba spomenuti tajnika Nove generacije Jakova Karmelića i njegove suradnike.

  Novi članovi
KLUBA SUŠAČANA

  1. Jurij Terseglav
  2. Gerda Terseglav
  3. Slavko Grčko
  4. Romano Mrakovčić
  5. Marija Mrakovčić
  6. Ljiljana Cukrov
  7. Virna Car
  8. Mario Dundović
  9. Bojan Frančišković
10. Sonja Frančišković
11. Nikša Frančišković
12. Marija Čuljat
13. Alenka Petaros
14. Anja Petaros
15. Valneo Petaros
16. Andrea Petaros
17. Branko Jurković
18. Zdravko Randić
19. Živko Brentin
20. Paulina Brentin
21. Mira Kečan

    Kad je Grad Rijeka dao na uvid Detaljni plan uređenja KBC-a i sveučilišnog kampusa, Izvršni odbor Kluba dostavio je primjedbe i prijedloge o prioritetima Odjelu za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.

    Tijekom priprema za obilježavanje izlaska jubilarnog broja Sušačke revije br. 50/51, producentska kuća Nema problema predložila je da se uz jubilarni broj uz Reviju za poklon čitateljima pripremi CD izdanje s 5 primorskih pjesama u izvedbi klape Nevera, što je prihvaćeno i realizirano. CD izdanje nosi naslov Serenade primorju, a urednik je Koraljko Pasarić.

    Zbog zanemarivanja u medijima pojma Hrvatsko primorje i onoga što ga sociološki i kulturološki određuje (od narječja, mentaliteta, ishrane, muzike itd.), Izvršni odbor Kluba Sušačana donio je odluku se organiziraju razne priredbe pod nazivom Primorske večeri Kluba Sušačana, okrugli stolovi i sl. Jakov Karmelić, član IO i tajnik sekcije Nova generacija Kluba Sušačana, predlaže da se organiziraju Primorske večeri izvan Rijeke, i to u onim krajevima o kojima se piše u Sušačkoj reviji: Kostreni, Vinodolu, Senju, Krku, Cresu, Opatiji, Kastvu...

    Predstavnici Kluba Sušačana, Zdravko Ćiro Kovačić, Igor Koprivnikar i glavni urednik Sušačke revije Alen Čemeljić posjetili su 1. rujna župana Zlatka Komadinu. Cilj sastanka bio je upoznati ga s radom Kluba uz zamolbu za bolje vrednovanje Sušačke revije. Nakon toga, 7. rujna posjetili su i Ured gradonačelnika Vojka Obersnela. Gradonačelnik je, između ostalog, obećao podršku da se postavi oznaka Sušak, što smo već tražili u nekoliko navrata. Vjerujemo da će u najskorije vrijeme doći do realizacije našeg zahtjeva.

    Tri dana prije promocije , u prostorijama Kluba održana je konferencija za novinare. Odazvali su se Novi list, La voce del popolo, Vjesnik i Kanal RI. Alen Čemeljić je predstavio jubilarni broj Revije, a Koraljko Pasarić predstavio je CD izdanje kao poklon uz Reviju. Na predstavljanju Revije, 9. rujna u HKD-u na Sušaku, prisustvovalo je oko 400 članova i prijatelja Kluba. Potrebno je spomenuti goste koji su nas počastili svojom nazočnošću: pročelnica Odjela za kulturu gđa Ivanka Persić, akademik Nedjeljko Fabrio, dr. Katica Ivanišević, prof. Damiani, gđa Maja Papandopulo Mijač, kćerka pok. kompozitora Borisa Papandopula, predsjednik zajednice Talijana dr. Alessandro Leković i ostali. Nakon pozdravnih riječi predsjednika Zdravka Ćira Kovačića, odgovorni urednik Sušačke revije Danko Pavešić osvrće se na osnivanje, početak rada i afirmaciju Revije te predstavlja novi broj. U kulturno umjetničkom dijelu programa vrlo uspješno, i uz burni pljesak prisutnih, nastupio je vokalni sastav Rivers.

    Pročelnica Odjela za kulturu pozdravila je sve prisutne u ime Gradske uprave i gradonačelnika, koji nije mogao svojom prisutnošću uveličati ovu svečanost, te uručila u ime Gradske uprave predsjedniku Kluba Sušačana umjetničku sliku na poklon. Poseban osvrt na Reviju dao je i akademik Nedjeljko Fabrio. Sjetio se gimnazijskih dana, prijateljstva s pok. Ivom Marendićem, prvim grafičkim urednikom Sušačke revije, o čemu je i pisao u Reviji, i na kraju zaželio da bude prisutan na promociji stotog broja Sušačke revije. Umjetnički dio programa završili su članovi KUD-a »Dr. Ante Ba rac« iz Grižana. Tamburaški orkestar izveo je tri glazbene kompozicije pod dirigentskim vodstvom maestra Vlada Pergiuna, a tri pjesme otpjevala je ženska klapa Kirice. Posljednju pjesmu, Mom zavičaju, ovu poznatu melodiju iz našeg primorskog krajag ledateljstvo je zapjevalo zajedno s klapom i orkestrom. Koristimo priliku da i ovim putem zahvalimo svim sudionicima u programu, koji su nastupili bez honorara.

    Kako je bilo i najavljeno, u prostorijama Kluba postavljena je izložba povodom jubilarnog broja Sušačke revije, koju su pripremili Zdravko Ćiro Kovačić i Daina Glavočić. Izložbu je otvorio gradonačelnik Vojko Obersnel. Među prisutnima bili su i predstavnici javnih službi, Ivana Persić, Bože Mimica, Petar Škarpa i drugi cijenjeni gosti, a o izložbi govorila je Daina Glavočić. Izložba je bila otvorena do 7. listopada, a već 12. listopada otvorena je izložba fotografija Marka Gracina, Metropolis – povijesna skladišta riječke luke. Marko Gracin je mladi riječki fotograf, reporter Novog lista, zaljubljenik u industrijsku baštinu.

    Prema planu aktivnosti, 16. studenog otvorena je još jedna izložba, posljednja ove godine, izložba mladih autora, s ciljem afirmacije mladih umjetnika.

    Tijekom ovog razdoblja održano je nekoliko vrlo uspješnih izleta. Dana, 23. rujna naši članovi razgledali su dvorce Bavarske i Insbruck. Izvršni odbor zahvaljuje na organizaciji Maji Doričić Gorup, te Jakovu Karmeliću i Lariju Gorupu koji su bili prevoditelji i tumači izletnicima, pa na taj način pomogli uspješnoj realizaciji izleta.

    Organiziran je i jednodnevni izlet u Varaždin 22. listopada. Uz stručno vodstvo razgledali smo Varaždinsko groblje, staru jezgru, muzej, a potom proveli ugodne sate uz ručak u centru Varaždina i slobodno vrijeme do povratka u Rijeku. Izlet u Bassano del Grappa organiziran je 3. i 4. prosinca.

    Predavanja koja organizira članica IO Zora Murvin još je jedna aktivnost koju naši članovi vjerno prate. Nakon ljetne pauze organizirana su dva predavanja. Maestro Duško Prašelj govorio je o 125. godišnjici rođenja Ivana Matetića Ronjgova, 25. listopada u prostorijama Kluba Sušačana, a 29. studenoga prof. Petar Bezinović o reformi školstva, aktualnoj temi u cijeloj Hrvatskoj.


S predstavljanja 50. broja Sušačke revije. U sredini akademik Nedjeljko Fabrio koji će u svojem govoru naglasiti kako je Revija u dosadašnjih pedeset brojeva zagovarala i branila standarde europskog i građanskog.

PROSLAVA 50. BROJA SUŠAČKE REVIJE

POZDRAVNA RIJEČ NEDELJKA FABRIJA

Dame i gospodo,

     Izuzetan je osjećaj boraviti u krugu urednika Sušačke revije, u krugu suradnika Sušačke revije, u krugu čitatelja Sušačke revije, baš kao što je i izuzetno priznanje biti zabilježen na stranicama Sušačke revije. Odatle i moja zahvalnost na pozivu da budem ovdje i s vama, dragi sugrađani.

     Za sve koji poznaju povijest i duhovne domete periodike gradova Sušaka i Rijeke nedvojbena je činjenica da je publikacija Sušačka revija izborila u toj kolajni od pregnućâ tijekom dva stoljeća i najuglednije i posve izdvojeno mjesto. Odmah ćemo reći i zašto: zato jer je na svojim stranicama tijekom 50 otisnutih brojeva, a stojeći na samom početku trećeg stoljeća kvarnerske periodike, jedinstveno zagovarala i branila standarde europskosti i građanskoga, što će reći da je promicala multikulturalnost i antifašizam, svjesna kako je nepostojanje tih dviju temeljnih moralnih i etičkih vertikala u modernoj povijesti Europe, posebice grada Rijeke, uvijek donosilo najveće zlo. Tako veliko zlo da je u povijesti grada Rijeke ono čak dva puta prijetilo izbijanjem novoga europskog rata (u prosincu 1920. i u ožujku 1952.).

     Zasluga je svih urednika Sušačke revije tijekom proteklih 12 godina što su, dakle, na stranicama glasila okupili Sušačane i Riječane koji su u sušačkoj i u riječkoj povjesnici i jučer i danas zagovarali te djelom i osobnim djelovanjem izrazili i potvrdili spomenute europske i građanske standarde. To je njihova najveća zasluga, i na tome im najveća hvala.

Dame i gospodo!

    Uvodnik 1. broja Sušačke revije iz 1993. godine tiskan pod naslovom »Zašto i čemu klub Sušačana «, koji potpisuje Zdravko Ćiro Kovačić uz napomenu »za izdavača« (a izdavač je bio Klub Sušačana – Rijeka), kaže da je »Klub izvanstranačko udruženje građana (...) te da je otvoren svim ljudima koji prihvaćaju građansku kulturu življenja i ponašanja što je definirano odredbom da Klub okuplja Sušačane i prijatelje Sušaka. A budući da smo poviješću, kulturom, gospodarstvom i ponašanjem odavno vezani za Srednju Europu i mediteranski utjecaj, Klub će nastojati reafirmirati te europske i građanske standarde«. Pa kao što će u točki 3. članka 7. Statuta Kluba Sušačana iz 1992. godine stajati da je riječ o brizi za »Sušak, Kvarner i Hrvatsko primorje«, tako u naše dane, u podnaslovu Sušačke revije – koja je Sušačka revija nadrasla inicijalni Bilten Kluba Sušačana iz 1993. godine – apsolutno opravdano i dalekosežno stoji da je Sušačka revija sada »glasilo za kulturu i društvena zbivanja Hrvatskog primorja, kvarnerskih otoka i Gorskog kotara«. Na taj je način ispunjen stav pokretača Sušačke revije izražen u spomenutom uvodniku Zdravka Ćira Kovačića da će i Klub Sušačana i njegove publikacije odbijati sve što bi vodilo u zatvaranje »u granice Sušaka i Rijeke«. Sve nas to pak podsjeća na sušačke Primorske novine od 6. veljače 1936. u kojima se na naslovnoj stranici traži osnivanje »udruženja Sušačana«, jer da je Sušak za došljake što ih je život amo nanesao »kao neki Eldorado u kom se stiče imetak, položaj i slava«, ali i grad u kome se gubi čakavski jezik i zanemaruje vlastita kultura.

     Stoga je znakovito da 70. godina kasnije, u uvodniku broja 45. iz 2004. godine što ga potpisuje Alen Čemeljić, čitamo: »Naše izostavljanje iz Ujedinjene Europe izaziva uz žaljenje i želju da se načinom života i rada pokaže kako provincija, bilo da se govori o europskoj provinciji kakvom se prikazuje Hrvatska, bilo da se govori o hrvatskoj provinciji kakvom se iz metropole prikazuje ostatak Hrvatske, postoji, kao što je uvijek i postojala, samo u glavama ljudi. Sušačka revija upravo to već dugi niz godina želi pokazati – da na našem prostoru postoje vrijednosti koje premalo dolaze do izražaja u današnjem svijetu«. Pa dok jednoga dana ne dobijemo u ruke knjigu/zbornik/hrestomatiju koja će prikupiti mnogolike odraze grada Sušaka na stranicama književnih djela, neka mi bude dopušteno zaželjeti takvo jedno izdanje ljupkom slikom najranijega urbanoga Sušaka, i to iz pera akademika Ivana Milčetića, onako kako je to otisnuto godine 1888. na stranicama zagrebačkoga »Vijenca«. Tamo čitamo:

      »Na Rijeci sam svršio cijelu gimnaziju, ali se ne opominjem da sam kada čuo riječ: Sušak. Kada smo mi gimnazijalci polazili na Trsat ili u koje drugo susjedno selo hrvatskoga Primorja, uvijek govorasmo: ’Idemo preko mosta!’. Pod tim ’preko mosta’ obično se razumijeva onaj prostor gdje je današnji Sušak. Mi smo se onuda igrali i ljeti kupali u Adamovu kostimu. Na Brajdici, gdje se danas dižu krasne zgrade, bilo je onda – dapače još pred tri godine (1885) – kojekakovih trgovačkih skladišta drva, jedna kućica i ništa više. Kako je bilo zemljište močvarno, Brajdica bijaše puna žaba koje su izvodile bezbrižno svoje blagoglasne koncerte (...) U gornjem Sušaku uz cestu bile su samo dvije uglednije kuće, nekoliko staja, koja krčma, i ako se ne varam, samo jedan dućan (...) Prošle godine (1887) sagrađena je na Brajdici nova pučka škola, ukusna jednokatna zgrada s dva krila, šest trokatnih i jedna četverokatna kuća. Palaču na četiri kata sagradio je sušački načelnik Hinko Bačić. U prizemlju pročelja i desnog krila otvorena je nedavno kavana i restauracija ’Kontinental’. Prostorije te kavane–restauracije uređene su raskošno, velegradski. Dva puta u tjednu svira u ’Kontinentalu’ vojnička glazba Jelačićeve pukovnije, izvodeći svakog puta i hrvatske skladbe. Tom su prigodom sve prostorije dubkom pune. Uz obalu Rječine podignut je zid i pločnik, pored toga je nedavno posađen red drveća, koje će za koju godinu vabiti u svoj hlad Sušačane«.

Dame i gospodo!

      Na kraju – čestitajući vam točno polovicu od budućih stotinu brojeva Sušačke revije – oprostit ću se od vas dvostihom što ga je zabilježio naš Ivo Grohovac, a glasi:

Boh s vami, fala na jubavi!
Kad se sercno jubi, tesko se rastavi.

U Sušaku, 9. rujna 2005.


Ivanka Persić, pročelnica Odjela za kulturu, predaje poklon gradske uprave Ćiri Kovačiću, predsjedniku Kluba Sušačana,
izdavača Sušačke revije povodom izlaska 50. broja časopisa.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana