SUŠAČKA REVIJA broj 53

 


književnost

MILUTIN CIHLAR NEHAJEV I NJEGOV KVARNERSKI PUTOPIS

Irvin Lukežić

    U okviru novije hrvatske književnosti Milutinu Cihlaru Nehajevu pripada istaknuto mjesto. Ušavši u književnost pod konac devetnaestoga stoljeća, u doba silovitih polemičkih obračuna što su se vodili između starih i mladih, pripadao je krugu literarnih modernista, vrlo aktivno djelujući više od tri desetljeća kao književnik, novinar i publicist, pisac beletrističkih djela, drama, romana i pripovijesti, te izuzetno plodan i utjecajan kritičar. Osobito se zanimao za kazalište, objavljujući dramsku i opernu kritiku, prevodio je kazališne komade i operna libreta, pisao zapažene oglede i studije o literaturi, glazbi, likovnoj umjetnosti, političkoj prošlosti, imponirajući širinom svoga obrazovanja i enciklopedijskom mnogostranošću. Uz Milana Begovića i Miroslava Krležu bio je najčitanijim hrvatskim građanskim književnikom prve polovine dvadesetoga stoljeća.

    Milutin Cihlar, poznatiji pod književnim pseudonimom Nehajev, rodio se u Senju 25. studenog 1880. Mnogostruku darovitost ovoga dječaka valja tražiti u neobičnim jadransko-srednjoeuropskim, odnosno, češko-hrvatskim genetskim kombinacijama. Njegov otac Sebald Cihlar, rodom iz Hermanova (Heřmanuv Městec) u Češkoj, kao mlad čovjek prijateljevao je u Pragu s Augustom Šenoom, pa je na njegov poticaj i došao u Hrvatsku oko 1865. godine. Kako je po zvanju bio učitelj, zaposlio se isprva u Kraljevici. Tijekom višegodišnjeg boravka u tom mjestu bio je tajnikom tamošnje Narodne čitaonice te stalnim suradnikom kraljevičkoga Primorca. Ondje se oženio Ludmilom Polićevom, koja potjecaše iz znamenite kraljevičke brodovlasničke i posjedničke obitelji. Milutinov djed Martin Polić, starinom iz Hreljina, bio je potomak razgranate uskočke obitelji što se nakon pada Klisa bila naselila u Primorju. Njegovi su brojni potomci bili pomorski kapetani, pisci, novinari i pedagozi. Prekinuvši učiteljsku karijeru Sebald Cihlar 1875. postaje upraviteljem Primorske tiskare u Kraljevici i unapređuje njenu izdavačku djelatnost objavljivanjem knjiga hrvatskih i stranih pisaca, romana, novela, znastvenih djela, udžbenika, zbirki narodnih pjesama i pripovijedaka. Tri godine kasnije zbog političkih razloga napušta mjesto upravitelja tiskare u Kraljevici i odlazi u Senj, gdje do smrti obnaša službu tajnika Trgovačkoobrtničke komore.
 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana