SUŠAČKA REVIJA broj 53

 


ličnosti

PAVICA JULIJA KAFTANIĆ

Mladen Urem i Boris Zakošek

    U osvitu dvadesetoga stoljeća ekonomski, društveni, urbani i kulturni život Sušaka kroji se po mjeri već treće generacije domaćih i udomaćenih tvorničara, pomorskih kapetana i veletrgovaca. Konačno stasala, i ne više toliko opterećena isključivo samo zgrtanjem i akumulacijom kapitala, sušačka i sušačko-riječka građanska klasa počinje težiti profinjenijem stilu života u kojemu na važnosti dobivaju obrazovanje, umjetnost i građenje estetiziranih urbanih krajobraza. Djeca i unuci Bačića, Bakarčića, Bolfa, Kozulića, Kučića, Polića, Premroua, Ružića, Vilhara i mnogih drugih dobivaju u razdoblju od otvaranja Gimnazije 1896. do osnivanja Trgovačke akademije i Ženske realne gimnazije 1910. po prvi put priliku na solidnije obrazovanje u vlastitom gradu. Sušak je tada već sredina u kojoj je ostvariva sinergija kreativnosti koja stvara eksploziju poticaja, koji pak svoje najviše domete ostvaruju u avangardnim djelima duha. Stvaralaštvo Janka Polića Kamova najbolji je dokaz da genijalaca ima posvuda, samo je pitanje da li će njihova darovitost biti prepoznata ili će sve otići u vjetar! U, oskudicom neopterećenim, prilikama u kojima je Polić stasao, bili su dovoljni poneki član obitelji široke ruke i nekoliko prijatelja koji to razumiju i aterijalno potpomažu da talent i prirodna tankoćunost zbog nemogućnosti samoostvarenja ne degeneriraju u autodestrukciju, depresiju i ludilo ili ne usahnu u bijedi svakodnevnog kruhoborstva.

    Sušačka je elita svoje rezidencije krajem 19. i početkom 20. stoljeća gradila uz more na Pećinama i na padinama brijega Belvedere, u svom urbaniziranom obliku poznatijem kao Bulevar (Boulevard). Daleko od najraskošnijih građevina na Bulevaru, ali ni najskromniju među njima, ovdje je 1901. obiteljsku dvokatnicu, Vilu Kaftanić, podigao Bašćanin Božidar Kaftanić Nadalo (1859. - 1960.), veletrgovac vinom i većinski vlasnik Austro - hrvatskog parobrodarskog dioničarskog društva iz Punta na Krku, narodnjak - dobar prijatelj Frana Supila i Vjekoslava Spinčića. Kao i drugi moćniji trgovci otoka Krka, Božidar Kaftanić je razvio trgovinu prevozeći poljodjelske proizvode (vino, ulje, povrće ...) sa svojim trabakulima Salvator, Božo i Anđelka prema Rijeci i Dalmaciji. Kao promućuran poduzetnik znao je da uspješan poslovni lanac ne završava prijevozom robe pa je u Rijeci,osim brodova u luci, držao i pet gostionica: jednu na Fijumari, tri u Starom gradu i jednu na Riva Boduli.

    Sa ženom Marijom (Marijanom), r. Grandić, (1861. - 1945.) imao je dva sina, Božu Makarija (1883. - 1960.), koji se nije ženio, i Jurja Anastazija (1885. - 1978.), koji je sa ženom Katinkom r. Purić (1900. - ?) imao sinove Božana (1926. - ) i Vladana (1929. - ). Par je na koncu imao i jednu kćerku, Pavlu (Pavlinu Julijanu, Paulu Juliju, Paolu, Paju, Pavicu) (1890. - 1977.).

    Današnji je baštinik i vlasnik obiteljskog arhiva i zbirke umjetnina Božidar Iskra–Kaftanić, unuk Jurja Kaftanića ml. i pranećak Paule Julije. Njegovoj ljubaznosti i skrbi može se zahvaliti što je obiteljski arhiv sačuvan i dostupan istraživačima.


Paula Julija Kaftanić oko 1910. u
vrijeme kada se dopisivala
s Jankom Polićem Kamovom.

Paula Julija Kaftanić oko 1910.

Vilim Svečnjak: Portret Paule Julije Kaftanić
 


 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana