SUŠAČKA REVIJA broj 54/55

 


vijesti iz prošlosti

VIJESTI IZ PROŠLOSTI

Saša Dmitrović



1934

 
SPOMEN - PLOČA M. CL. CRNČIĆU

        Klub Kvak koji goji prijateljstvo, zabavu i promiče umjetnost, osnovan je 1879. Po statutima smije imati najviše 20 članova. Klub je poznat i popularan, jednom je priredio i javnu zabavu u Maksimiru, za Khuenovog doba istakao se i u rodoljubnim pothvatima. Danas mu je najstariji član grof Miroslav Kulmer. Klub nema predsjednika, već se svakih 14 dana reda drugi član kao Kvakisimuss i upravlja na najdemokratskijem principu. Pristup je dozvoljen i gostima i to muškima, dok damama samo dvaput u godini (na Silvestrovo i Pepelnicu). Od nekoliko godina dolaze dame i nakon procesije Uskrsnuća s Markovog trga u klub na košaricu pisanica. To je nastalo odatle, što je jednom Kvak na svoj trošak dao glazbu za procesiju. Jedan od članova bio je i pokojni hrvatski slikar Menci CL.Crnčić. On je za života uredio i naslikao tzv. baru klubu (lokala za sastajanje) Kao svom članu i velikom umjetniku odlučio je Kvak, da mu postavi spomen-ploču i to na mjestu s koga je naslikao veliki svoj triptihon Pogled na more s Plasa. Tu je sliku u svoje vrijeme kupila Narodna Skupština u Beogradu, a za rata je nestalo jednog dijela, ostala dva dijela nalazila su se spremljena na tavanu, ali se ne zna gdje su. Dotično se mjesto nalazi na križanju željezničke pruge od Bakra u Plase s državnomcestom iz Plasa u Crikvenicu, kod stražarnice. Spomen-ploča je uklesana na litici, tik do pruge, pa ju vidi svaki putnik i prolaznik.Ploča je otkrivena u nedjelju 24. lipnja. Kako to mjesto leži na području općine Hreljin, to je toj skromnoj i tihoj svečanosti prisustvovao hreljinski župnik Matejčić i načelnik prof. D. Kučan, školska mladež s nastavnicima , gradjanstvo i seljaštvo, koje je samo okitilo ploču zelenilom . Sama je ploča 140 cm visoka, a 90 široka, izradio ju je klesarski majstor Rude Matković sa Sušaka, koji je napravio i novi rozeton na djakovačkoj crkvi. Plaketa od mjedi na ploči djelo je prof. Ive Kerdića. Kako svaki član Kvaka nosi ime složeno od kvak (na pr Gudokvak, Kvaković, Kvako-kvak itd.) to je pok. Crnčić bio Slikokvak, kako se vidi i na ploči. Kvakači su došli na otkriće brzovlakom iz Zagreba, a dočekao ih je narod sa načelnikom, koji je obavio otkriće, a blagoslovio ploču župnik, koju je preuzeo načelnik uz dirljiv i zanosan govor.

JUBILEJ PRIMORSKOG HRVATA NA TRSATU


Pjevačko društvo Primorski Hrvat na Trsatu

        Prije nekog vremena proslavilo je pjevačko društvo Primorski Hrvat na Trsatu 40-godišnjicu svog postanka i rada na širenju i gajenju naše narodne glazbe. Proslava tog jubileja dobila je još veću važnost uslijed toga što je blagopokojni Kralj Aleksandar još za života preuzeo pokroviteljstvo. U proslavi su učestvovala i druga pjevačka i glazbena društva, predstavnici mnogih kulturnih, sportskih i ostalih društava iz Sušaka i Trsata. U oči dana proslave bila je rasvjeta Trsata, sva okićena barjacima, te bakljada. Drugi dan se održala svečana sjednica Primorskog Hrvata. Najvažnija je točka bila matineja, na kojoj je pružen osobiti glazbeni užitak. Izvodio je veliki Haydnov oratorij Godišnje doba uz orkestar vojne glazbe pod ravnanjem kapelnika J. Slabya. Kao solisti sudjelovali su Vlasta Slaba iz Brna, dr. J. Peteh (tenor) iz Sušaka i M.Kučić (bariton) iz Zagreba. Orkestar i solisti kao i mješoviti zbor Primorskog Hrvata postigli su najveći uspjeh. Istog dana na večer priredjen je vokalni koncerat u Čitaonici uz sudjelovanje više pjevačkih društava.


Grupa s Karnevala u Crikvenici
SA ZABAVA U POKRAJINI

       Iako svaka od zadnjih poklada pada sve niže i niže s obzirom na broj i uspjeh zabava i plesova, ipak još nekako ide. Što je prije bilo, kako na malo ili po onoj: koliko novaca toliko muzike! Kako je, u centru, u Zagrebu, bilo ovih poklada slabo, tako je bilo i u mjestima pokrajine. Mladost je doduše našla računa u plesu, koji je znao potrajati do zore, ali ga nisu k tomu i gostioničari.


Vesela grupa Šokica sa zabave u Krasici

MEDJUNARODNA
AUTOMOBILSKA
NATJECANJA

Njemački, francuski i švicarski auto-klubovi, a uz sudjelovanje engleskih, austrijskih i jugoslavenskih, priredili su VI. medjunarodnu alpinsku vožnju. Utakmica se nije vodila u brzini, već u glavnom u izdržljivosti i solidnosti kola raznih tvornica. Početak vožnje bio je u Nici 7. kolovoza, a 11. kolovoza prešli su kod Sušaka vozači našu granicu. Dužina čitave pruge iznosila je 2958 km. Vozača je sudjelovalo iz Njemačke 60, Engleske 45, Francuske 18, Nizozemske 12, Čehoslovačke 5, Švicarske 5, Rumunjske 2, Austrije 2, Belgije 1, Irske 1. Na Sušak ih je stiglo 102, a u Zagreb još 30 manje, ostali su s raznih razloga otpali. U Zagreb su počeli dolaziti u 2 sata i to preko savskog mosta, gdje je kod mitnice bila kontrola. Tu su ih dočekali predstavnici našeg auto-kluba. Policajne su se oblasti pobrinule za uzoran red.Kojim su redom i rezultatom je potanje u Jutarnjem listu od svidjeli naši krajevi osobito Gorski kotar. Predsjednik njemačkog auto-kluba E. Kroth bio je glavni organizator čitave priredbe. Istog dana bila je gostima priredjena večera u vrtu Kola, a drugog jutra otišli su vozači dalje. .


SENZACIJA S MORSKIM PSOM

   

Na tunolovki Grabrova u Kraljevici, ulovljen je 1. rujna ogroman morski pas, dug preko 8 metara, a težak oko 2000 kg. Svakako senzacija, koja bi nastala i svagdje drugdje, jer su ove morske nemani tolike duljine i težine rijetke, jer ih je teško uloviti. Trojica ribara, što ih donosimo na slici i stražar na tuneri prvi su opazili psa, zatvorili uvalu mrežama, a onda uz pomoć drugih ljudi stali povlačiti mrežu s oba kraja. Puna 2 sata su vukli morskog psa prema kraju, a onda ga još privezali sa rep. Trebalo je još pomoći, jer je riba silno velika, teška i snažna, pa je tako radilo i do 30 ljudi dok nisu psinu dovukli sasvim na obalu i konačno ju i dotukli. Morski na teretni auto i odpremljen u Zagrebački Zbor, gdje je stavljen u posebnu baraku na razgledanje općinstvu uz ulazninu, koja će se upotrijebiti da se nadoknade ribarima skupe razderane mreže i namakne ostali trošak. Sama ova grdosija od morskog psa spada u vrst neopasnih po čovjeka, jer u raljama ima četiri reda sitnih, jedva vidljivih zubića od hrsakvice. Ni druga vrst morskih pasa, koji imadu velike, nazubljene zube ne napada nikada živog čovjeka, što potvrdjuju i najiskusniji ribari stručnjaci, već samo lješine na moru. Naša pak vrst morskog psa, filtrira kroz škrge more i hrani se onim talogom, što joj ostane u raljama. U Kraljevici je bio morski pas rastvoren i izvadjena mu jetra, teška 250 kg, a drob 300 kg. Kraj ove senzacije pojavila se istodobno i druga, naime utakmica Zagreba i Ljubljane, čiji će muzej dobiti ili dostati tog morskog psa za svoje zbirke! Ova je utakmica vrlo lijepa, pače i plemenita, nu prirodno je da psina, ostane za zagrebački zoološki muzej, koji je u jednu ruku najstariji i najveći u državi, a u drugu kraljevički je morski pas prijeko potreban, da se upotpuni zbirka morskih pasa iz Jadrana. Medjutim je sudbina ipak htjela, da taj morski pas ostane u Zagrebu. Zdravstvena je komisija ustanovila da se on nalazi u vrijenju i da se ne smije odpremati dalje.


SEZONA 1934. NA
HRVATSKOM PRIMORJU

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana