SUŠAČKA REVIJA broj 56

 


umjesto uvodnika

ŠTO S DELTOM I BRAJDICOM

    Posljednjih godina Rijeka se uvelike mijenja i svaku promjenu kao građani pratimo s pozornošću. S posebnim se interesom prate događaji oko projekta Rijeka Gateway, koji će prema najavama znatno izmijeniti lice grada i povećati lučki putnički i robni promet. Tako nam nije promaklo kako je usklopu projekta Rijeka Gateway Lučka uprava Rijeka nedavno potpisala i poslovni ugovor s danskom tvrtkom COWI koja će osmisliti waterfront na Delti i Porto Barošu.
   Klub Sušačana, kao udruga građana koji vole ovaj grad, s radošću i bezrezervnom podrškom prihvaća činjenicu da se nakon toliko godina konačno pokreće inicijativa za rješenje pitanja Delte, najzapuštenijeg, a ujedno najvrednijeg gradskog prostora. Međutim, unatoč podrške inicijativi, prema informacijama koje su dostupne građanima, budućim korisnicima tog prostora, nameće nam se niz pitanja kako će se osmisliti onaj dio grada koji ne pripada luci i koji je prema postojećim planovima slobodan gradski javni prostor.
     Naime, prema Prostornom planu uređenja grada Rijeke2000.-2020.godine i prijedlogu Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke2000.–2020. godine, a to su najvažniji gradski planski dokumenti, doslovno se navodi:
    Delta se namjenjuje slobodnom gradskom javnom prostoru. Ne samo da je to izlaz na more središta grada, nego je i važan element indetiteta grada obilježen njegovim topografskim smještajem. U tim se planovima navodi da Deltu treba planirati kao većim dijelom “rahlo izgrađen prostor”, protkan prije svega parkovima, zelenilom, šetalištima i odmaralištima, a da kao nadogradnju treba planirati trgovačko-ugostiteljske, maritimne i zabavne sadržaje, sve u svrhu formiranja čitave zone kao novog izlaza grada na more.
     Naglašeno je da se prostor Delte ne smije rješavati parcijalno već jedino kao cjeloviti prostor što će u kasnijoj fazi uključiti i Brajdicu. Nijenam, međutim, poznato jesu li ovi uvjeti sadržani u projektnom zadatku Lučke uprave i koja je uloga Grada, odnosno stručnih gradskih službi u cijelomovom postupku u kojem je do sada izbjegnuta ključna odrednica iz Prostornog plana uređenja grada Rijeke, a ta je da se za prostor Delte treba provesti javni anonimni arhitektonsko-urbanistički natječaj.
      Pitamo se zašto to nije učinjeno jer u interesu je javnosti da se za takve zahvate odabere najbolje rješenje, te da se na primjereni način projekt prezentira javnosti. Ugovorom između Lučke uprave i danske firme COWI ne samo da se nije poštivala odredba o natječaju, već na taj način domaća struka i stručna tijela (urbanisti, arhitekti, planeri, kulturnjaci, povjesničari, .... ) nemaju prilike ni mogućnosti da svojim znanjem i argumentima sudjeluju u realizaciji ovako značajnog zahvata.
    Teško je, s druge strane, pretpostaviti da lučka uprava raspolaže kadrom i ovlastima za osmišljavanje tako značajnih javnih gradskih prostora, te se nameće pitanje: kakva je onda uloga nadležnih gradskih službi koje su zadužene za provedbu prostorno planerskih i urbanističkih dokumenata?
       Nadalje, vrlo je značajno pitanje Brajdice, prostora za koji se u Prostornom planu uređenja grada Rijeke,a posebnou Prijedlogu generalnog urbanističkog plana, navodi: Terminal Brajdica dozvoljeno je koristiti za postojeću namjenu do izgradnje zamjenskih površina na Zagrebačkom pristaništu. Nakon izgradnje kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu, područje kontejnerskog terminala Brajdica određuje se kao građevinsko područje naselja.
      Unatoč takvom planskom dokumentu, od vodećih ljudi Lučke uprave putem tiskovnih medija sporadično smo informirani o njihovim sasvim suprotnim planovima i nakanama.Tako, primjerice, Novi List od 27. rujna 2006 g. prenosi: Zadnjih nekoliko godina nasipavanjem dobiveno je 12.000 četvornih metara čime je kapacitet Brajdice povećan do 170.000 TEU jedinica godišnje. Riječka luka će 2016., kada se proširi Brajdica te izgradi Praška i Zagrebačka obala, imati promet od 700.000 TEU.
     I u tekstu pod naslovom “Američku politiku prema Rijeci i Omišlju vodi naftni lobi” (N.L.19.listopada 2006.) naglašeno je da se planira daljnje nasipavanje i širenje konternejskog terminala na Brajdici.
       S tim u vezi nameće se pitanje po kojem se to provedbenom planu izvodi nasipavanje obale uz kontejnerski terminal i je li izrađena ili je možda u izradi procjena utjecaja na okoliš takvog zahvata u prostoru.
       Nameće se, dakle, niz pitanja na koje kao građani Rijeke, a posebno kao članovi Kluba Sušačana koji su i do sada aktivno sudjelovali u gotovo svim raspravama o uređenju grada, tražimo odgovore nadležnih iz Lučke uprave, Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, pa i Republike Hrvatske.
 

Izvršni odbor Kluba Sušačana

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana