SUŠAČKA REVIJA broj 56

 


književnost

RIJEČKE GODINE VATROSLAVA CIHLARA

Igor Žic


Vatroslav Cihlar, fotografija za zagrebačku Panoramu, 1960.
 

     Od 1. studenog 1945. do 28. siječnja 1946. godine Cihlar je bio zaposlen u Nakladnom zavodu Binoza u Zagrebu. Od 1. kolovoza 1946. do 1. siječnja 1947. bio je dopisnik zagrebačkog Narodnog lista za Rijeku, Hrvatsko primorje i Istru. Preselivši se u Rijeku, otvorio je novo poglavlje u svom životu i s neočekivanom strasti bacio se na proučavanje prošlosti grada, a osobito njegove kazališne povijesti. Prvi rezultat vidi se iz dopisa od 12. lipnja 1947. godine.


Nakladni zavod Hrvatske
/Muzički odjel/
Zagreb

    U vezi s usmenim razgovorom sa drom Milanom Majerom priopćujem Naslovu kratak opis i sadržaj moje knjige Ivan Zajc u Rijeci ili Riječki dani Ivana Zajca.
    Knjiga bi obuhvaćala oko 6-7 štampanih araka sa reprodukcijama, slikama i faksimilima, a u njoj bi bilo opisano riječko razdoblje Ivana Zajca (od g. 1831. do
g. 1862.) zajedno sa kulturno i političko-historijskim prikazom Rijeke iz polovice 19. vijeka (još do sada uopće neobrađeni riječki Ottocento, s posebnim osvrtom na hrvatski politički i kulturni značaj Rijeke).
    Po prilici bi knjiga obuhvatila ovaj materijal:
    Rijeka u doba Ivana Zajca
    Zajčevo rođenje, školovanje i djelovanje u Rijeci sve do njegovog odlaska u Beč i Zagreb
    (Zajc kao ravnatelj riječke opere, ravnatelj i profesor
riječke muzičke škole, skladatelj itd.)
    Ilustracije iz Zajčevog riječkog doba (do sada još nigdje objavljene).
    Knjiga bi bila napisana na osnovu još neobjavljenih spisa, dokumenata i bilježaka, što sam ih sabrao u riječkom državnom i kazališnom arhivu.
    Kao mali isječak iz tog materijala objavio sam već u prvomajskom broju Riječkog lista (1. V. 1947. g.) članak Ivan Zajc – skladatelj prve himne riječkih radnika, koji
prilažem ovom pismu.
    Smrt fašizmu – Sloboda narodu!
        Vatroslav Cihlar
                Rijeka – Via Zagabria 10/III p. Cattalini»
                (Državni arhiv, RO 24, Cihlar)

     Knjiga o Zajcu, kao i niz njegovih kasnijih projekata, nikad se nije pojavila, što je bila posljedica odviše neurednog i nesigurnog života – tako i industrija privukli u grad, nije više bilo mjesta u ozidanom gradskom središtu, dozvoljeno im je, da izgrade izvan zidina drvene barake za stanovanje; jedino su se morali obavezati, da će u slučaju rata porušiti svoja drvena zdanja. To je bio ujedno i početak proširenja Rijeke na širokom i slobodnom prostoru izvan gradskih zidina, koje su kasnije posvema nestale u toku proširenja grada

 

   

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana