SUŠAČKA REVIJA broj 56 vijesti iz prošlosti VIJESTI IZ PROŠLOSTI Saša Dmitrović1935. GRAD SUŠAK Poslije rata i prevrata, kada je Sušak 1919. proglašen gradom,stao se je naglo razvijati. Sušak su prva i glavna vrata na Jadransko more, koja su uvijek otvorena domaćem i stranom svijetu, željeznici, autobusu i aeroplanu. Tu se stječu poslovni ljudi i izletnici u hrvatsko i dalmatinsko primorje, tu dolaze stranci te se ukrcavaju na parobrode, da razgledaju našu obalu i otoke, da si izaberu idealna ljetovanja. Donosimo uz ove retke veći broj vidika i pogleda iz Sušaka, grada, koji je i onako gotovo svakome poznat. Sušak je već prije proglašenja gradom nosio gradski izgled, a od 1919. to više, jer su podignute odonda mnoge moderne zgrade, javne i privatne, urdjeni parkovi, a hoteli, pogotovo kroz ljetnu sezonu uvijek puni. Jedino još sušački klodvor vapi za gradnjom novog ili barem znatnim proširenjem, jer je premalen i neudoban za veliki promet, koji tamo postoji i svake se godine sve više razvija. JUBILEJ POSLJEDNJE MATURE NA HRVATSKOJ GIMNAZIJI U RIJECI Zgrada gimnazije na Rijeci Ovog se mjeseca navršava četrdeset godina, kada su na hrvatskoj gimnaziji na Rijeci posljednji maturanti polagali ispit zrelosti. Od onda je ta starodrevna hrvatska gimnazija na zahtjev Talijanaša i na odluku Madjara ukinuta, odnosno preseljena na hrvatski Sušak. Hrvatsku gimnaziju na Rijeci su utemeljili Isusovci i 23. prosinca 1627. započeli obukom. Prvi joj je ravnatelj bio o. Martin Braucer. Gimnazija je oduvijek uživala osobit glas prvorazrednog školskog zavoda. Zgrada gimnazije na Sušaku IZ DOMAĆIH KRAJEVA U Kraljevici se slučajno nadjoše skupa umjetnici iz Čehoslovačke oduševljeni krasotama mora. To je prvi put, da se tamo sastalo toliko čehoslovačkih umjetnika, koji kod nas traže mir i osvježenje. Šteta, da je tako krasno ljetovalište, koje može, da pruži sve , razmjerno slabije posjećeno. Kraljevica ima šumu, koja za vrućih dana daje ugodnu hladovinu, osobito lijepo kupalište, morsku vodu obilujuću jodom, krasne šetnje uz morsku obalu i sve drugo, čim se može isticati primorsko ljetovalište. Čehoslovački umjetnici jesu na slici; sjede (od lijeva na desno): Lida Komancova, članica Državne opere u Bratislavi, Milada Seidlova, virtuoskinja na flauti; stoje (od lijevo na desno): Fr. Bergman, urednik praškog dnevnika „Narodni Osvobozenj“ i Karel Seidl, član opere u Plznju. BRAĆA BUKOVAC Naša je štampa u nekoliko navrata pisala o JTA-klubu „Hercules“ u Parizu, čiji su osnivači i promotori hrvatskog športa u Parizu, hrvatske izbjeglice sa Rijeke braća Bukovci, medju francuskom športskom publikom poznati pod nadimkom „Patrola 4R“ (Rikard, Romeo, Renato i Rajmon). Naši su se zemljaci emancipirali od običnog hrvanja i s velikim uspjehom nastupaju u američkom “pankracu” (slobodno hrvanje) kako u Francuskoj, tako i u Španiji. Naše slike prikazuju najstarijeg Rikarda, kako u Madridu trenira za „pankrac“ španjolskog šampiona Legene de la Hanza atletu od 75 kg, koji rukama diže 100 kila, a istakao se osobito smjelošću jer je prvi za 48 dana i sam na čamcu preplivao Atlantski ocean od St.Jean de Luga (kod Biaritza) do Boinos Aires-a. Na slici gore je Bukovac. MISS RABA U Rabu je izabrana za Miss 1935. gdjica Magda Bachrach iz Novoga Sada. Na slici je s domaćim plesnim umjetnikom Rod Rifflerom. Prigodom gala soareje g. Rod Riffler je svojom plesnom atrakcijom oduševio na terasi Grand Hotela Imperial domaću i staranu publiku. Poznati češki komponist g. Emil Štolc ovom prilikom je posvetio svoj najnoviji tango „Miss Rab 1935.“ NAKON ZAKLJUČENJA PLIVAČKE SEZONE Anton Cerer Bilanca ovogodišnjih pli-vačkih priredaba vrlo je povoljna, osobito kvalitativno, dok je kvantitativno samo djelomično povoljna, u koliko se tiče mladjeg naraštaja. Seniori – pojedinci su odlični, ali ih je malo, pa je dosta utješna pojava, da će se starijagardaplivača, prilivom mladjih i poletnih snaga, ipak dobro održati. Oto Štoker I internacionalnim susretima možemo ove godine zabilježiti nekoliko lijepih i značajnih uspjeha. Nakon dosta nesretnog štarta „Jugove“ waterpolo momčadi u Bruxellesu, ista momčad, poučena iskustvom stečenim u Bruxellesu, pobjedjuje u Parizu francusku reprezentaciju i s time rehabilitira naš šport za neuspjehe u Belgiji .„Jadran“ (Split) izgubio je dvomatch u Trstu, ali se mora naglasiti, da su Tršćani bili pojačani sa 3 najbolja talijanska reprezentativca. Najljepšu i najznačajniju pobjedu su iznijele naše mlade plivačice u dvoboju dama protiv Italije u Ljubljani, pa im i s ovog mjesta srdačno čestitamo na tom lijepom uspjehu. Luka Ciganović Internacionalni su susreti završeni konačno krasnom pobjedom sušačke „Viktorije“nad gotovo kompletnom re-prezentacijom Čehoslovačke u međugradskom dvoboju Sušak-Prag. Iduće godine održava se Olimpijada u Berlinu i mi moramo našu mladu ekipu najsavjesnije pripremiti za taj najveći športski dogadjaj u vijetu. I ako nemamo izgleda za plasement, ipak ćemo imati prilike, da se ogledamo s mnogim renomiranim plivačkim nacijamai da dokažemo, da smo od mnogo njih bolji. Možemo čak s pouzdanjem gledati našu štafetu 4x200 metara, koja bi se mogla plasirati na jedno od prvih šest mjesta. Naša štafeta u postavi: Wilfan, Ciganović, Mini, Senjanović (Stocker, Cerer) može da pliva ispod 9 minuta i 30 sekunda, što bi danas u Europi značilo po prilici reće mjesto. Zlata Wimmer Johnny Draško Wilfan Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala. Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana
VIJESTI IZ PROŠLOSTI
Saša Dmitrović
1935.
GRAD SUŠAK Poslije rata i prevrata, kada je Sušak 1919. proglašen gradom,stao se je naglo razvijati. Sušak su prva i glavna vrata na Jadransko more, koja su uvijek otvorena domaćem i stranom svijetu, željeznici, autobusu i aeroplanu. Tu se stječu poslovni ljudi i izletnici u hrvatsko i dalmatinsko primorje, tu dolaze stranci te se ukrcavaju na parobrode, da razgledaju našu obalu i otoke, da si izaberu idealna ljetovanja. Donosimo uz ove retke veći broj vidika i pogleda iz Sušaka, grada, koji je i onako gotovo svakome poznat. Sušak je već prije proglašenja gradom nosio gradski izgled, a od 1919. to više, jer su podignute odonda mnoge moderne zgrade, javne i privatne, urdjeni parkovi, a hoteli, pogotovo kroz ljetnu sezonu uvijek puni. Jedino još sušački klodvor vapi za gradnjom novog ili barem znatnim proširenjem, jer je premalen i neudoban za veliki promet, koji tamo postoji i svake se godine sve više razvija. JUBILEJ POSLJEDNJE MATURE NA HRVATSKOJ GIMNAZIJI U RIJECI Zgrada gimnazije na Rijeci Ovog se mjeseca navršava četrdeset godina, kada su na hrvatskoj gimnaziji na Rijeci posljednji maturanti polagali ispit zrelosti. Od onda je ta starodrevna hrvatska gimnazija na zahtjev Talijanaša i na odluku Madjara ukinuta, odnosno preseljena na hrvatski Sušak. Hrvatsku gimnaziju na Rijeci su utemeljili Isusovci i 23. prosinca 1627. započeli obukom. Prvi joj je ravnatelj bio o. Martin Braucer. Gimnazija je oduvijek uživala osobit glas prvorazrednog školskog zavoda. Zgrada gimnazije na Sušaku IZ DOMAĆIH KRAJEVA U Kraljevici se slučajno nadjoše skupa umjetnici iz Čehoslovačke oduševljeni krasotama mora. To je prvi put, da se tamo sastalo toliko čehoslovačkih umjetnika, koji kod nas traže mir i osvježenje. Šteta, da je tako krasno ljetovalište, koje može, da pruži sve , razmjerno slabije posjećeno. Kraljevica ima šumu, koja za vrućih dana daje ugodnu hladovinu, osobito lijepo kupalište, morsku vodu obilujuću jodom, krasne šetnje uz morsku obalu i sve drugo, čim se može isticati primorsko ljetovalište. Čehoslovački umjetnici jesu na slici; sjede (od lijeva na desno): Lida Komancova, članica Državne opere u Bratislavi, Milada Seidlova, virtuoskinja na flauti; stoje (od lijevo na desno): Fr. Bergman, urednik praškog dnevnika „Narodni Osvobozenj“ i Karel Seidl, član opere u Plznju. BRAĆA BUKOVAC Naša je štampa u nekoliko navrata pisala o JTA-klubu „Hercules“ u Parizu, čiji su osnivači i promotori hrvatskog športa u Parizu, hrvatske izbjeglice sa Rijeke braća Bukovci, medju francuskom športskom publikom poznati pod nadimkom „Patrola 4R“ (Rikard, Romeo, Renato i Rajmon). Naši su se zemljaci emancipirali od običnog hrvanja i s velikim uspjehom nastupaju u američkom “pankracu” (slobodno hrvanje) kako u Francuskoj, tako i u Španiji. Naše slike prikazuju najstarijeg Rikarda, kako u Madridu trenira za „pankrac“ španjolskog šampiona Legene de la Hanza atletu od 75 kg, koji rukama diže 100 kila, a istakao se osobito smjelošću jer je prvi za 48 dana i sam na čamcu preplivao Atlantski ocean od St.Jean de Luga (kod Biaritza) do Boinos Aires-a. Na slici gore je Bukovac. MISS RABA U Rabu je izabrana za Miss 1935. gdjica Magda Bachrach iz Novoga Sada. Na slici je s domaćim plesnim umjetnikom Rod Rifflerom. Prigodom gala soareje g. Rod Riffler je svojom plesnom atrakcijom oduševio na terasi Grand Hotela Imperial domaću i staranu publiku. Poznati češki komponist g. Emil Štolc ovom prilikom je posvetio svoj najnoviji tango „Miss Rab 1935.“ NAKON ZAKLJUČENJA PLIVAČKE SEZONE Anton Cerer Bilanca ovogodišnjih pli-vačkih priredaba vrlo je povoljna, osobito kvalitativno, dok je kvantitativno samo djelomično povoljna, u koliko se tiče mladjeg naraštaja. Seniori – pojedinci su odlični, ali ih je malo, pa je dosta utješna pojava, da će se starijagardaplivača, prilivom mladjih i poletnih snaga, ipak dobro održati. Oto Štoker I internacionalnim susretima možemo ove godine zabilježiti nekoliko lijepih i značajnih uspjeha. Nakon dosta nesretnog štarta „Jugove“ waterpolo momčadi u Bruxellesu, ista momčad, poučena iskustvom stečenim u Bruxellesu, pobjedjuje u Parizu francusku reprezentaciju i s time rehabilitira naš šport za neuspjehe u Belgiji .„Jadran“ (Split) izgubio je dvomatch u Trstu, ali se mora naglasiti, da su Tršćani bili pojačani sa 3 najbolja talijanska reprezentativca. Najljepšu i najznačajniju pobjedu su iznijele naše mlade plivačice u dvoboju dama protiv Italije u Ljubljani, pa im i s ovog mjesta srdačno čestitamo na tom lijepom uspjehu. Luka Ciganović Internacionalni su susreti završeni konačno krasnom pobjedom sušačke „Viktorije“nad gotovo kompletnom re-prezentacijom Čehoslovačke u međugradskom dvoboju Sušak-Prag. Iduće godine održava se Olimpijada u Berlinu i mi moramo našu mladu ekipu najsavjesnije pripremiti za taj najveći športski dogadjaj u vijetu. I ako nemamo izgleda za plasement, ipak ćemo imati prilike, da se ogledamo s mnogim renomiranim plivačkim nacijamai da dokažemo, da smo od mnogo njih bolji. Možemo čak s pouzdanjem gledati našu štafetu 4x200 metara, koja bi se mogla plasirati na jedno od prvih šest mjesta. Naša štafeta u postavi: Wilfan, Ciganović, Mini, Senjanović (Stocker, Cerer) može da pliva ispod 9 minuta i 30 sekunda, što bi danas u Europi značilo po prilici reće mjesto. Zlata Wimmer Johnny Draško Wilfan
GRAD SUŠAK
Poslije rata i prevrata, kada je Sušak 1919. proglašen gradom,stao se je naglo razvijati. Sušak su prva i glavna vrata na Jadransko more, koja su uvijek otvorena domaćem i stranom svijetu, željeznici, autobusu i aeroplanu. Tu se stječu poslovni ljudi i izletnici u hrvatsko i dalmatinsko primorje, tu dolaze stranci te se ukrcavaju na parobrode, da razgledaju našu obalu i otoke, da si izaberu idealna ljetovanja. Donosimo uz ove retke veći broj vidika i pogleda iz Sušaka, grada, koji je i onako gotovo svakome poznat. Sušak je već prije proglašenja gradom nosio gradski izgled, a od 1919. to više, jer su podignute odonda mnoge moderne zgrade, javne i privatne, urdjeni parkovi, a hoteli, pogotovo kroz ljetnu sezonu uvijek puni. Jedino još sušački klodvor vapi za gradnjom novog ili barem znatnim proširenjem, jer je premalen i neudoban za veliki promet, koji tamo postoji i svake se godine sve više razvija.
JUBILEJ POSLJEDNJE MATURE NA HRVATSKOJ GIMNAZIJI U RIJECI
Zgrada gimnazije na Rijeci
Ovog se mjeseca navršava četrdeset godina, kada su na hrvatskoj gimnaziji na Rijeci posljednji maturanti polagali ispit zrelosti. Od onda je ta starodrevna hrvatska gimnazija na zahtjev Talijanaša i na odluku Madjara ukinuta, odnosno preseljena na hrvatski Sušak. Hrvatsku gimnaziju na Rijeci su utemeljili Isusovci i 23. prosinca 1627. započeli obukom. Prvi joj je ravnatelj bio o. Martin Braucer. Gimnazija je oduvijek uživala osobit glas prvorazrednog školskog zavoda.
Zgrada gimnazije na Sušaku
IZ DOMAĆIH KRAJEVA
U Kraljevici se slučajno nadjoše skupa umjetnici iz Čehoslovačke oduševljeni krasotama mora. To je prvi put, da se tamo sastalo toliko čehoslovačkih umjetnika, koji kod nas traže mir i osvježenje. Šteta, da je tako krasno ljetovalište, koje može, da pruži sve , razmjerno slabije posjećeno. Kraljevica ima šumu, koja za vrućih dana daje ugodnu hladovinu, osobito lijepo kupalište, morsku vodu obilujuću jodom, krasne šetnje uz morsku obalu i sve drugo, čim se može isticati primorsko ljetovalište. Čehoslovački umjetnici jesu na slici; sjede (od lijeva na desno): Lida Komancova, članica Državne opere u Bratislavi, Milada Seidlova, virtuoskinja na flauti; stoje (od lijevo na desno): Fr. Bergman, urednik praškog dnevnika „Narodni Osvobozenj“ i Karel Seidl, član opere u Plznju.
BRAĆA BUKOVAC
Naša je štampa u nekoliko navrata pisala o JTA-klubu „Hercules“ u Parizu, čiji su osnivači i promotori hrvatskog športa u Parizu, hrvatske izbjeglice sa Rijeke braća Bukovci, medju francuskom športskom publikom poznati pod nadimkom „Patrola 4R“ (Rikard, Romeo, Renato i Rajmon). Naši su se zemljaci emancipirali od običnog hrvanja i s velikim uspjehom nastupaju u američkom “pankracu” (slobodno hrvanje) kako u Francuskoj, tako i u Španiji. Naše slike prikazuju najstarijeg Rikarda, kako u Madridu trenira za „pankrac“ španjolskog šampiona Legene de la Hanza atletu od 75 kg, koji rukama diže 100 kila, a istakao se osobito smjelošću jer je prvi za 48 dana i sam na čamcu preplivao Atlantski ocean od St.Jean de Luga (kod Biaritza) do Boinos Aires-a. Na slici gore je Bukovac.
MISS RABA
U Rabu je izabrana za Miss 1935. gdjica Magda Bachrach iz Novoga Sada. Na slici je s domaćim plesnim umjetnikom Rod Rifflerom. Prigodom gala soareje g. Rod Riffler je svojom plesnom atrakcijom oduševio na terasi Grand Hotela Imperial domaću i staranu publiku. Poznati češki komponist g. Emil Štolc ovom prilikom je posvetio svoj najnoviji tango „Miss Rab 1935.“
NAKON ZAKLJUČENJA PLIVAČKE SEZONE
Anton Cerer
Bilanca ovogodišnjih pli-vačkih priredaba vrlo je povoljna, osobito kvalitativno, dok je kvantitativno samo djelomično povoljna, u koliko se tiče mladjeg naraštaja. Seniori – pojedinci su odlični, ali ih je malo, pa je dosta utješna pojava, da će se starijagardaplivača, prilivom mladjih i poletnih snaga, ipak dobro održati.
Oto Štoker
I internacionalnim susretima možemo ove godine zabilježiti nekoliko lijepih i značajnih uspjeha. Nakon dosta nesretnog štarta „Jugove“ waterpolo momčadi u Bruxellesu, ista momčad, poučena iskustvom stečenim u Bruxellesu, pobjedjuje u Parizu francusku reprezentaciju i s time rehabilitira naš šport za neuspjehe u Belgiji .„Jadran“ (Split) izgubio je dvomatch u Trstu, ali se mora naglasiti, da su Tršćani bili pojačani sa 3 najbolja talijanska reprezentativca. Najljepšu i najznačajniju pobjedu su iznijele naše mlade plivačice u dvoboju dama protiv Italije u Ljubljani, pa im i s ovog mjesta srdačno čestitamo na tom lijepom uspjehu.
Luka Ciganović
Internacionalni su susreti završeni konačno krasnom pobjedom sušačke „Viktorije“nad gotovo kompletnom re-prezentacijom Čehoslovačke u međugradskom dvoboju Sušak-Prag. Iduće godine održava se Olimpijada u Berlinu i mi moramo našu mladu ekipu najsavjesnije pripremiti za taj najveći športski dogadjaj u vijetu. I ako nemamo izgleda za plasement, ipak ćemo imati prilike, da se ogledamo s mnogim renomiranim plivačkim nacijamai da dokažemo, da smo od mnogo njih bolji. Možemo čak s pouzdanjem gledati našu štafetu 4x200 metara, koja bi se mogla plasirati na jedno od prvih šest mjesta. Naša štafeta u postavi: Wilfan, Ciganović, Mini, Senjanović (Stocker, Cerer) može da pliva ispod 9 minuta i 30 sekunda, što bi danas u Europi značilo po prilici reće mjesto.
Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.