SUŠAČKA REVIJA broj 57

 


očima engleza

ZABORAVLJENI GRAD

Tom Chesshyre

Nekadašnja središnja luka za transatlantske parobrode i omiljeno odmorište. Sada se s povratkom turista stvari ponovno pokreću za ovu uspavanu hrvatsku luku.

    Svi su čuli za Zagreb, glavni grad Hrvatske, kao i za Split, drugi grad po veličini u Hrvatskoj, sa svojim ostacima iz rimskog doba i popularnim restoranima i barovima. Prekrasan srednjovjekovni grad Dubrovnik opasan zidinama ubrzano postaje jedno od najposjećenijih turističkih odredišta na Jadranu. Međutim, malo ljudi zna za Rijeku, treći grad po veličini i najveću luku u Hrvatskoj. Rijeka će vjerojatno sada postati poznatija većem broju ljudi nakon što je ovoga ljeta uveden let jeftinim avioprijevoznikom Easyjet (jednom tjedno) iz Velike Britanije za riječku zračnu luku, koja se zapravo nalazi tridesetak kilometara izvan Rijeke na otoku Krku. Letovi su sezonski, a početkom ovog mjeseca (siječanj,op.ur.) karte za letove sljedećeg proljeća mogu se naći po sniženoj cijeni.

    Ali što čovjek može raditi u hrvatskom zaboravljenom gradu? Dosta toga, otkrio sam. Sletjeli smo u Rijeku (na Krk,op.ur.) u 22 sata, i za pola sata stigli smo u Grand Hotel Bonaviju u središtu grada. Taj hotel preporučili su mi u lokalnom turističkom uredu kao najbolji hotel u gradu za poslovne turiste. Soba, čija cijena iznosi samo ₤63 po noći na bazi tri noćenja, bila je izvrsna. Nalazila se na sedmom katu, s balkonom koji gleda na luku. Vidio sam svjetla trajekta u luci i crvene krovove starih kuća koji su se protezali sve do trga gdje su se ljudi okupljali, uživajući u petku navečer. Sjeo sam u mali dio sobe koji podsjeća na staklenik i provjerio e-mailove na besplatnom internetu osluškujući pripreme grada za veliki provod te večeri.

    U Rijeku ne dolazi mnogo turista, kaže mi Sandra Bandera, moj vodič iz turističkog ureda. Objasnila mi je da je Rijeka glavna luka za dovoz robe u sjeverni dio Hrvatske i Zagreb, koji je otprilike 120 kilometara udaljen od Rijeke. Jutro nakon mog dolaska krenuli smo u dvosatni razgled najznačajnijih gradskih znamenitosti, šećući se preko Korza, glavne ulice za kupovinu, koja je pješačka zona, puna kafića i pomodnih trgovina. Kafići, kojih je bezbroj, većinom su bili puni dok smo prolazili pored njih. «Ljudi ovdje cijeli dan piju kavu», rekla je gospođa Bandera. «Volimo ispijati kave. Pijemo kavu kada je sunčano. Pijemo doduše kavu i kada pada kiša.»

    Većina turista tu su u prolazu na putu prema Dubrovniku na jugu ili s juga dolaze u obilazak Istre. Istarski poluotok nalazi se zapadno od Rijeke i u njemu već vladaju paketni turistički aranžmani. Zapravo, turizam je u Istri bio dosta razvijen 1980-ih, ali je gotovo potpuno zamro za vrijeme građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji koji je trajao od 1991.-1995.godine. Danas je turizam ponovno zaživio: 200.000 Britanaca posjetilo je Hrvatsku prošle godine, za razliku od najniže brojke od samo 30.000 britanskih posjetitelja sredinom 1990-ih. Kasnih 1980-ih Hrvatsku je godišnje posjećivalo 400.000 britanskih turista.

    «Trebalo je vremena da se promijeni percepcija ljudi o Hrvatskoj», rekla mi je glasnogovornica turističke zajednice u Londonu. «Zadnje dvije-tri godine nastao je pravi bum. British Airways svakodnevno leti u Dubrovnik na linijikojajeuspostavljena2004. godine. British Airways također svakodnevno leti u Split (obje destinacije povezane su letovima British Airwaysa triput tjedno u zimskom razdoblju). A sada je s poslovanjem počeo i Easyjet.» Napominje mi kako se u Hrvatskoj očekuje dolazak 300.000 Britanaca u 2007. godini. Hoteli se ne mogu toliko brzo izgraditi u odnosu na potražnju u dubrovačkom području, gdje mnogi posjetitelji odsjedaju u privatnim kućama koje su ljudi počeli iznajmljivati turistima.

    Stvari se ipak sporije razvijaju u Rijeci, što pridonosi osjećaju «neotkrivenoga» i ugodno uspavanog kraja. Gospođa Bandera ispričala mi je priču o zlatnom razdoblju Rijeke tijekom 19. stoljeća kada je grad imao 20 hotela i kada je bio popularno odredište posjetitelja iz Beča i Budimpešte koji su dolazili na Jadran na odmor. U to je vrijeme šest parobroda tjedno isplovljavalo za Ameriku – iz Rijeke je veliki broj emigranata isplovljavao za Ameriku i u gradu je djelovao i američki konzulat, koji je rješavao zahtjeve za dodjelu državljanstva. Danas u samome gradu rade samo četiri hotela (od kojih je najbolji Grand Hotel Bonavia), dok mnogi posjetitelji odsjedaju i u raskošnijim hotelima i vilama u Opatiji – malenom slikovitom gradiću smještenom petnaestak kilometara zapadno od Rijeke, koji se razvio kao odmorište za najbogatiju klijentelu iz središnje Europe.

    Svratili smo u dražesnu crkvu sv. Vida iz 17. stoljeća, smještenu na maloj uzvisini iznad Korza. U jednom od njezinih zidova zabijena je topovska kugla koju su ispalili Britanci tijekom napada na Francuze za vrijeme Napoleonskih ratova. Prema priči, jedna je mještanka po imenu Karolina prišla Britancima i zamolila ih da prestanu s napadom. Britanski časnici bili su toliko očarani njezinom ljepotom da su prestali pucati po gradu, što je spasilo mnoge živote. U gradu više trgovina i poslovnih objekata nosi to ime Karolina. I jedan od najboljih koktel-barova (izvrsno mjesto za piće dok gledate zalazak sunca) zove se Karolina i nalazi se u samoj luci.

    U blizini luke nalaze se i tri paviljona živopisne tržnice na kojima se prodaju voće i povrće, meso i riba. Nalaze se pored malenog parka u kojem je smješteno grandiozno kazalište s velikim klasicističkim stupovima na fasadi. Tržnice rade sedam dana u tjednu i omiljene su među posjetiteljima koji odsjedaju u lokalnim vilama.

    Na vrhu brda nalazi se trsatski dvorac koji datira iz 13. stoljeća. Odande možete dobiti bolji osjećaj za okolicu Rijeke, a do vrha brda možete doći ako se popnete uz 500 stuba ili možete doći taksijem (kao ja); taksiji su inače vrlo povoljni. S bedema trsatskog dvorca vide se otok Krk i Cres, prekrasan otok na osami sa svega 2500 stanovnika i čarobnim pješačkim stazama. Izdaleka se također vide ostaci Titove komunističke vladavine: velike sive zgradurine koje izgledaju poput mrlji na krajoliku, ali se vjerojatno nikada neće srušiti jer, kako objašnjava gospođa Bandera, rješavaju vrlo važno stambeno pitanje.

    Rijeka je doživjela sušno razdoblje tijekom 1990-ih kada je turizam opao, a grad osjetio negativne posljedice zatvaranja svoje velike tvornice papira – nekoć druge na svijetu – koja je papirom za cigarete snabdijevala i Marlboro. Mnoge druge tvrtke također su propale za vrijeme rata, ali Rijeka je upravo osigurala zajam Svjetske banke u iznosu od 155 milijuna dolara za izgradnju najveće marine u Hrvatskoj. Dovršetak izgradnje očekuje se 2008. godine, a pratit će je i izgradnja novih hotela, kaže Petar Škarpa, član županijske gospodarske komore i direktor lokalne turističke zajednice.

    On mi objašnjava: «Grad Rijeka je u prošlosti bio transportno središte i veliki industrijski centar. Sada grad ima mogućnost razvoja turizma. Godišnje 100.000 ljudi prođe kroz Rijeku. To nije puno; želimo ih više. Nudimo muzeje, noćni život, šoping... Brodovi na kružnim putovanjima moći će posjetiti novu marinu. Stvari će se za nas promijeniti.»

    Noćni je život u Rijeci fantastičan. Ljudi koji žive u okolici dolaze se isplesati u riječkim barovima i klubovima, koji su ispunjeni do ranih jutarnjih sati (barem je tako bilo za vrijeme mog posjeta). Najbolji se lokali nalaze u blizini luke, a nedostatak turista samo im daje veći šarm: u njima se zabavljaju lokalni stanovnici, što je dobrodošla promjena od većine drugih odredišta na Mediteranu.

    Još jedna velika atrakcijaje, naravno, jadranska obala. Zadnji dan mog vikend-putovanja, posjetio sam ACI marinu u Ičićima, mjestašcu sa šljunčanom plažom udaljenom otprilike tri kilometra od Opatije. Tu sam upoznao Graciju Krainer, direktoricu marketinga u ACI-u, tvrtki koja vodi marine u Dubrovniku, Splitu i Rovinju. Rekla mi je: «Ljudi iz svih krajeva svijeta dolaze i kažu da je naša obala najljepša na svijetu. Skiperi iz America's Cupa isto su mi to rekli.» Gospođa Krainer pomaže ljudima kod chartera jahti, a ako treba, mogu unajmiti i skipera. Dodala je: «Mnogim se Britancima ovdje sviđa i kupuju nekretnine u Istri. Cijene nekretnina zato sve više rastu.»

    Tomislav Korošec, zamjenik glavnog direktora Grand Hotela Bonavia, nada se da će se nakon uvođenja letova kompanije Easyjet povećati interes britanskih turista za Rijeku. Dok smo pili kavu u ugodnom baru hotela Bonavia, rekao mi je: «Bili smo ugodno iznenađeni dolaskom tvrtke Easyjet i nadamo se da će ljudi doći. Objavljujemo naše ponude na web-stranicama Easyjeta. Ljudi mogu ovdje provesti vikend za vrlo povoljnu cijenu – a dobro će se zabaviti.»

    Morao sam se složiti. Rijeka vam pruža osjećaj da niste u nekom trendovskom odredištu, pa ipak nudi sve što bi turisti mogli poželjeti tijekom« jeftinog vikenda» - noćni život, vrhunske restorane, zanimljivu povijest i prekrasnu obalu. Definitivno vrijedi pokušati.

 

OSNOVNI PODACI

     Gdje odsjesti?

    Grand Hotel Bonavia (+385 51 357100, bonavia.hr) najbolji je hotel s četiri zvjezdice u Rijeci, smješten u neposrednoj blizini Korza,glavne ulice s trgovinama. Kablovski internet u sobama besplatan je kao i usluge poslovnog centra. Cijene smještaja počinju od ₤30, uključujući doručak, na bazi tri noćenja. Cijene apartmana s balkonom počinju od ₤63 na bazi tri noćenja.

   Hotel Jadran (+385 51 216600, jadranhoteli.hr) također je hotel s četiri zvjezdice smješten pored obale, 1 km južno od gradskog središta. Nedavno je preuređen te nudi besplatan kablovski internet u sobama. Cijene soba kreću se od ₤64, uključujući doručak.

   Hotel Continental (+385 51 372 008, jadranhoteli.hr) je jednostavan, uredan hotel koji nudi besplatan pristup kablovskom internetu uz cijenu soba od ₤37, uključujući doručak.

 

     Gdje jesti?

     Feral (+385 212274) smatra se jednim od najboljih ribljih restorana u gradu, a smješten je u blizini luke. Obrok uz vino obično iznosi otprilike ₤30.

   Restoran Municipium (+385 213000, municipium.hr) impresivno je staro zdanje u kojem poslužuju riblje i mesne specijalitete, uz ponudu tradicionalnih hrvatskih jela i izvrsnu vinsku kartu. Cijene obroka i vina počinju od ₤30. Omiljeno je sastajalište poslovnih ljudi.

    Indigo (+385 51 315174) elegantan je trendovski restoran crveno−bijelog interijera, u kojem je ponuda uglavnom pod utjecajem talijanske kuhinje.Tri slijeda i vino iznose ₤25.

 

      Korisni brojevi

      Hrvatska turistička zajednica (+44 (0)20 8563 7979, croatia.hr) može vas povezati s lokalnim turističkim vodičima.
      Turistička zajednica grada Rijeke(+38551335882).
      ACI marine (+385 51 271288, aci-club.hr) najveća kompanijakojavodiirazvijamarineu Hrvatskoj, ima ured u Opatiji.
      Zračna luka Rijeka(rijeka-airport.hr)

 

      Najam automobila

       Hertz (+44 (0)870 8448844, hertz.com) nudi all-inclusive najam automobila od ₤61 na dan.

 

      Literatura
     Croatia (Rough Guide, ₤12.99) najbolji je vodič; Croatia: A Nation Forged in War (Hrvatska: država stvorena u ratu), autor: Marcus Tanner (Yale Nota Bene, ₤10.32) dobra je knjiga o hrvatskoj povijesti; Rijeka: In Your Pocket (inyourpocket.com) vrlo je koristan besplatan vodič koji se lokalno uređuje i ažurira svaka dva mjeseca, dostupan je u hotelima i zračnoj luci.

 

      Transport

       EasyJet (easyjet.com) nudi povratne letove od ₤47, od travnja do listopada.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana