SUŠAČKA REVIJA broj 62/63

 


vijesti iz prošlosti

VIJESTI IZ PROŠLOSTI

Saša Dmitrović

1936.

MORNAR

poučni i zabavni list za pomorski svijet



Ribari izvlače mrežu u kojoj se uhvatilo jato rumbaca

Ribari pred ribarnicom (predsjednik U. Kilvan)

RIBARI U BAKRU

U Hrvatskom Primorju postoje svega tri zadruge , koje imaju tunere, t.j. naprave za promatranje i lov tune. To su zadruge u Bakru, Bakarcu i Omišlju. Bakarska zadruga ima dvije tunere, bakaračku svoju i onu općinsku u Kraljevici, a omišljanska ima tuneru u Vozu. Najmladja, ali vjerovatno najuzornija je zadruga u Bakru, koja je osnovana u junu 1934. godine inicijativom g. Uroša Kilvaina, predsjednika zadruge. Već par mjeseci nakon svog osnutka nova je zadruga zakupila obje bakarske tunere, ove godine je usavršila sve naprave. Zadruga broji oko 20 zadrugara, te zaposluje 14 ribarskih obitelji! Na dan Sv. Margarete o.g. obavljen je na tradicionalan način svečani blagoslov ribarske kuće, tunere i svih ribarskih naprava, osobito mreža. Zadruga očekuje ove godine obilniji ribolov, pošto stižu vijesti o kretanju većih jata tuna iz Sredozemnog mora u Jadran. Riba se plasira najviše na talijanskom tržištu. Ove godine je najveći problem cijena. Upravo se sada vode pregovori s talijanskim trgovcima, koji nude bagatelnu cijenu od 7 dinara. Ima izgleda, da će zadruzi poći za rukom polučiti bolje cijene, osobito ako uspije organizacija prodaje na našim tržištima, osobito zagrebačkom. Premda aktivna, zadruga je vrlo siromašna te nema nekih vrlo potrebnih uredjaja, osobito motora. Bilo bi poželjno, kada bi banska uprava u smislu nedavne odluke o motorizaciji pomorskih ribarskih zadruga dala bakarskoj tunarskoj zadruzi motor za odpremu ribe na tržišta. Život bakarskih ribara teče kao i svih ostalih u očekivanju glavnog ribolova na tune. U medjuvremenu (oni kažu „medjulovu“) potežu se mreže i na sitniju ribu, osobito t.zv. rumbace (manja vrst palamide), koji su se počeli javljati u većim jatima kao vijesnici velike plave ribe. Za mraka se priredjuju lovovi „na sviću“ po bakarskom zaljevu. Pretežno mršava lovina služi za podmirenje potreba bakarskog tržišta. Ako nema ribe, zlo, a ako navale veća jata, opet zlo, jer trgovci obaraju cijene, pošto domaće tvornice nisu u stanju absorbirati veće količine. Pitanje organizacije tržišta smatraju i oni jednom od najvećih potreba ribara Hrvatskog Primorja.

BRITANSKI KRALJ NA NAŠEM JADRANU

Britanski kralj Edward VIII. bio je duž čitave naše jadranske obale, kuda je god prolazio, najsrdačnije priman. Stanovništvo svih primorskih i dalmatinskih mjesta i gradova, koje je na svojem krstarenju posjetio Kralj, priredilo mu je svagdje burne i oduševljene ovacije. Kralj je na našoj obali pecao ribu, divio se znamenitostima, pregledavao historijske starine i uvijek se najlaskavije izražavao o ljepotama našeg Jadrana. U vezi sa dolaskom britanskog suverena u naše jadranske vode, našu je obalu posjetio golem broj stranih turista, većinom Engleza, tako da je ove godine posjet stranaca na našoj rivijeri upravo rekordan. Nakon posjete romantičnoj Boki Kotorskoj, britanski je suveren otplovio na kraljevskoj jahti »Nahlin« u grčke vode, gdje se zaustavio na Krfu, svečano dočekan.

GORDE STIJENE NA KRKU


Školjić pod stijenom Gajna

U uskrsnom broju "Svijeta" ove godine priopćili smo ne­koliko slika vanredno romantičnih, "jedna od najvećih, vje­rojatno najduljih i najrazvijenijih stijena hrvatskog krasa — dižući se vanredno strmo iz mora - je ona: sjeveroistočna obalna stijena otoka Krka", kako je tamo rečeno. Nadovezujući na one slike i članak, donosimo neke nove uz ove retke. Dražice te stijene, njene do 100 m visoke posve oko­mite i njene nadvisne litice, te brojne duboke usjekline s morem, pružaju prekrasne i divlje scenerije, koje često sje­ćaju na scenerije kamenih obala visokih alpinskih jezera. Pred stijenom se dižu iz mora više ili manje okomito četiri grebena — školjića. More je odmah pod neboderskim stije­nama redovno preko 50 pa do 64 m duboko, a u dražicama su pličine s krupnozrnim bijelim pijeskom. U jutru, dok se suncem obasjana, divno bijela, golema stijena zrcali u crnim dubinama mora, igra boja u zrcalu površine morske zapanjuje svojom ljepotom, živom raznolikošću i dubinom boja. Antiteza tome su mekane smaragdno-zelene boje mo­ra na pličinama, gdje morsko dno redovito tvori izbrušeni bijeli šlju­nak ili prirodne bijele kamene plo­če vapnenca. Tu se u potenciranoj ljepoti opetuje - danas već glasovita - igra boja Plitvičkih Jezera. Ima ne­što kopnenih a i malih mor­skih špilja sa zelenom rasvje­tom, koja dolazi kroz morsku vodu u špilju odrazujući se od bijelog pjeskovitog morskog dna.


Ruševine crkve sv. Nikole

Divlji detaljni oblici same stijene dočaravaju često, gledajući iz daljine, fantastične ljudske ili životinjske glave. Takovih prirodnih antropomorfnih i životinjskih oblika, napose reliefa glava u kamenu, ima stijena 'relativno vrlo mnogo, već prema rasvjeti i položaju odakle se gleda. U najsjevernijem dijelu stijene južno pod grebenom Velog i Malog Grada leži pitomi blizu pol km dugi zaliv Sv. Nikola. Na poluotočiću, medju dva mora sa prekrasnim vidicima na sve strane, leže ruševine oveće ka­pelice sv. Nikole, a uz nju porušeni zidovi nastambe i pod njihovim kamenjem — kako pričaju — ploče nepoznatih pra­vednika hrvatskih glagoljaša, koji su tu živjeli i Bogu žrtve u kapelici prinosili. Ruševine ove davne kapelice na domak najdivnijih prirodnih scenarija potječu u svom najstarijem dijelu vjerojatno iz doba hrvatske narodne dinastije. Te ruševine jasno pokazuju koliko su tankoćutno i kako kulturno naši pradjedovi ljubili svoju vlastitu grudu, te poštovali svoju vjeru postavljajući baš na najdivnija mjesta, a na domak najveličajnijeg krajobraza - monumente svoje ljubavi i vjere, čiji ostaci i danas nama kroz duge vijekove tmine ganutljivo zbore: gdje je naše tlo liijepo i veličajno; kako ga valja obo­žavati, sebi čuvati i uživati, te gdje se veličini božjoj — izraženoj u ljepoti i sili stvorenog, a našeg vlastitog kraja — možemo najiskrenije klanjati.

NEPOZNATI HRVATSKI KRAJOBRAZ


Stijena Diviška 427 m

Stanac kamen i živo more vode neiscrpivu vječnu igru oblika i boja na našim morskim obalama. Jedna od najvećih, vjerojatno najduljih, najviših i najrazvitijih stijena Hrvatskog Krasa - dižući se vanredno strmo iz mora - je ona: sjeveroistočna obalna stijena otoka Krka, koja se u slabom luku proteže od punte Male Luke nasuprot Senja do punte Glavina južno pred Vrbnikom, duga u zračnom pravcu izmedju oba rta nešto preko 9 km, a u obalnoj crti, bez draga i ždrijela, oko 11 km. Po dimenzijama, strmini i formaciji njenih litica, po osobitostima i scenerijima detalja u potpunoj kamenoj goloti - bit će da na daleko i široko, kao neposredno nadmorska stijena, nema para, ni izvan Hrvatskog Krasa širom svijeta. Radi toga je objektivno, napose turistički vrlo važna, osobito za ljubitelje fascinantne, veličajne, divlje prvotne prirode u neposrednom odnosu sa dubokim morem.


Dio stijena

Do danas na žalost nije na nju uopće svrnuta pažnja. Čamac na vesla vijugajući duž obale same stijene otkriva brojna mala prirodna čuda, jednako kao i pješački (mjestimice i teški) usponi na samoj stijeni. Glavni dio stijene sačinjavaju tri plosnata morska luka svaki od 2-3 km zračne crte i to: stijene pod Diviškom (Divinskom) 472 m aps. vis. što je i najviša točka čitave stijene izravno nad morem; zatim stijene pod Kozljom (464 m), doslovno izravno nad morem, te obalni luk pod kotom 325 m. Iza ovog najsjevernijeg nižeg dijela tvori joj obala pet lijepih što većih što manjih draga u divljoj i pitomijoj okolini. Svojom visinom čiste stijene od nešto ispod 500 m približuju se već alpskim stijenama. Puna je divljih i fantastičnih oblika, te daje utisak kao da je alpsko velegorje svojim podnožjem utonulo u more, pa je nad morem preostala najviša stijena.

EUHARISTIČKI KONGRES U ČABRU

Tiho i lijepo mjestance Čabar bilo je nedavno svjedokom dogadjaja koji će dugo živjeti u ugodnoj uspomeni ovoga kraja. U Čabru se održavao dekanatski euharistijski kongres. Do 6000 vjernika, što Hrvata, a što obližnjih Slovenaca, došlo je u Čabar. Skupili su se kao djeca oko svog pastira preuzv. Dr. Viktora Burića biskupa senjskog, koji je i sam lično došao u ovaj kraj, gdje je nekada boravio kao čabarski župnik. Pontifikalna misa na mjesnom trgu bila je veličanstvena. Narod je upravo gutao riječi svog nadpastira. S pažnjom su saslušani i govornici Dr.Cividini, narodni zastupnik te profesor Sušić. Završetak kongresa bila je veličanstvena procesija sa silnim i snažnim govorom dr. Sibe Budrovića, dominikanca.

K PROSLAVI STOGODIŠNJICE HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA NA SUŠAKU

Pjevački zbor hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ koji je 7. srpnja sudjelovao na proslavi, odpjevavši svoje točke na opće zadovoljstvo publike, obdaren obilnim povladjivanjem (U sredini medju članicama zbora zborovodja Dujmović)

  • Dne 1.VII. bilo je u Jugoslaviji u svim javnim burzama rada nezaposlenih prijavljenih 12.204 muških i 2.470 ženskih radnika.

  • Zagrebački Zoološki vrt povećao se za dvije egzotične vrsti životinja i to: dva noja i jednu klokanicu. Nabavljene su iz Hagenbeckova zvjerinjaka u Hamburgu.

  • Engleska će vlada kroz dvije godine nabaviti 30 milijuna plinskih maska za pučanstvo.

  • Tal. kapetan Sorette potukao je na turističkom aeroplanu dosadašnji svjetski rekord M.Arnouda, postigavši brzinu od 316 km na sat.

  • U Magjarskoj je opet uveden naslov tajni savjetnik! Imenovani su kao prvi svi bivši ministri predsjednici i primas Szeredy.

  • Matica hrvatskih kazališnih dobrovaIjaca otputovala je u Berlin na medjunarodno plesno natjecanje u okviru Olimpijade.

  • Zagrebačka Filharmonija je održala vrlo uspjele koncerte na Sušaku, Crikvenici, Rabu, Šibeniku, Trogiru i zatim u Splitu, odakle još polazi u Makarsku, Hvar, Korčulu, Dubrovnik i Kotor, odakle se vraća na Sušak i Zagreb.

  • Inicijativom turističkog saveza za Hrvatsko Primorje bit će i ove godine priredjen “Krčki dan”, koji je lani požeo lijep uspjeh.

  • Od 14. do 16. kolovoza proslavit će se u Subotici 250-godišnjica dolaska Bunjevaca u Bačku.

  • Baranovićev balet “Licitarsko srce”, bit će nakon velikog uspjeha u Berlinu, još ove sezone izveden u Parizu.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana