U bogatstvu glazbenih izričaja Rijeke i Hrvatskog primorja svoje posebno mjesto svakako zauzimaju klape. Uz brojne i kvalitetne rokere, dječje zborove i vrsne «klasičare», klape našeg kraja kroz godine i desetljeća postajale su sve brojnije, istovremeno dostižući i najviše moguće domete.
Ono što tu vrsnost i masovnost uzdiže na, mogli bismo reći, gotovo kulturološki i glazbeni fenomen jest činjenica da je izvorno klapska pjesma nedvojbeno dalmatinska klapska pjesma!
Kako se dalmatinska klapska pjesma proširila na područje hrvatskog sjevernog Jadrana? Kako je rasla u broju i kakvoći? Kako je postupno dobijala i neka, osobita, «lokalna» obilježja? To bi zacijelo mogla biti tema puno opsežnije i «ozbiljnije» studije. Fenomen je definitivno tu, pa nam valja pokušati odgovoriti na niz pitanja koja se odmah nameću.
Čime osvaja klapska pjesma? Ona zvoni očaravajućim višeglasjem i u izvedbama specifične «najmanje zborske formacije» s osnovnim glasovima: tenorima, baritonima i basovima (i sopranima), sa samo pet do šest članova, ali isto tako, pa i još jače, u vokalnoj skupini sa desetak i više pjevača. Impresivnom dinamikom koja u istom zvučnom zamahu plijeni profinjenom lirikom i jedva čujnim titrajima, ali i gromoglasnom i moćnom «grmljavinom» basova, klapska pjesma ostavlja neizbrisiv glazbeni trag. Od kamenih kaleta, malih uskih uličica primorskih gradića, uz šaku prijatelja i znanaca pa do najpoznatijih «hramova» kulture, velebnih koncertnih dvorana i prostora za više (desetaka) tisuća posjetitelja. Ona progovara o dubini iskonskog, o biću, životu i bitku, ali i ljepoti jednostavnoga i svakodnevnoga, naizgled banalnog, ali tako ljudskog.
Takva klapska pjesma nije «narasla» na Kvarneru tek mehaničkim priljevom «dalmatinskog gena», dolaskom studenata, ili ekonomskom, tuzemnom migracijom. Činjenica je, i nekad i sada, da u klapama sjevernog Jadrana ima i «južnjaka», te da je njihovo značenje svakako važnije od brojnosti, ali je još bitnije da je radost te pjesme našla svoje mjesto u glazbenim srcima generacija «domaćih» žitelja ovog dijela Lijepe Naše.
U tom neponovljivom spoju sjevera i juga, kroz godine, rastao je broj klapa i klapskih zaljubljenika, ali isto tako i njihovi dosezi. Teško bi ih sve bilo nabrojiti, ali ne možemo ne spomenuti same početke i klapu Krk iz Krka, te kasnije Levant iz Rijeke. Riječki Fortunal osvojio je ne samo izuzetan broj vrhunskih nagrada već i jednoglasna priznanja najvećih stručnjaka. Kroz godine na samom vrhu klapske scene u Hrvatskoj pridružili su im se i muška klapa Kastav te muška klapa Crikvenica...
Prijepori oko toga što je «ženska klapska pjesma» i ima li uopće mjesta za «ženske klapske formacije» u muškom svijetu dalmatinske klapske pjesme, traju godinama, znaju biti žestoki, ponekad razložni, ali isto tako i neprihvatljivi. Nedvojbeno je, pak, da je baš naš kraj dao čitav niz odličnih ženskih klapa. Od najnagrađivanije, najpoznatije i dugi niz godina najbolje ženske klape Luka iz Rijeke, zatim klape Teha iz Cresa, ženske klape Kastav...
| 
Muška klapa Kastav
|
Podalje od strogih muzikoloških standarda, premda su s njima krenuli, u dvadeset godina neprekidnog djelovanja pjevajući uglavnom o svom kraju, uz pratnju akustičnih gitara i mandolina, specifičnom klapskom pjesmom, nemjerljiv doprinos popularizaciji ovog glazbenog izričaja u Rijeci i regiji nesumnjivo je dala i posebna klapa Nevera iz Rijeke.
Već desetak godina svoje mjesto na klapskoj sceni gradi i klapa Kaštadi iz Poljica – otok Krk – širokim repertoarom od obrada primorskih pučkih pjesama, crkvenih napjeva, tradicionalnih dalmatinskih klapskih pjesama do klapskih obrada popularnih melodija i zapaženim nastupima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Više od četrdeset godina najbolji je filter kakvoće pojedine klape i klapske pjesme u Hrvatskoj Festival klapa u Omišu. Brojne klape sa sjevernog Jadrana, muške i ženske, prošle su selekciju za nastupe u Omišu, a one najbolje osvojile su pregršt (prvih) nagrada i priznanja. No svoj doprinos razvoju klapske pjesme dale su i «domaće» priredbe: dugovječna Smotra / Festival klapa u Senju, manifestacija Bašćinski glasi u Rijeci, kao i utkanost klapa u bogatu glazbenu svakodnevnicu u svim mogućim prostorima i prigodama. Svoje zadovoljstvo i umjetnički izazov u klapskoj pjesmi s više ili manje uspjeha našlo je kroz desetljeća gotovo stotinjak klapa s Kvarnera: muška i ženska klapa Baklje, m. k. Morčić, m. k. Nokturno, m. k. Cinquina, ž. k. Rusulice... iz Rijeke; m. k Vinčace iz Novog Vinodolskog; ž. k. Senjkinje iz Senja; m. i ž.k. Sklad te ž. k. Mareta iz Bakra; ž. k. Kostrena; m. k. Grobnik iz Čavala; m. k. Reful i ž. k. Hreljin iz Hreljina; m. k. Škrljevo; m. k. Rašketa iz Punta, m. k. Krk iz Omišlja; m. k. Burin iz Cresa; m. k. Opatija i ž. k. Volosko... da spomenemo samo mali dio.
| 
Ženska klapa Teha (Cres)
|
Bez obzira što je, neizbježno, najveći dio repertoara kvarnerskih klapa satkan iz prebogate riznice dalmatinskih klapskih napjeva, polako, ali sve više, svoje su mjesto nalazile i nove skladbe autora ovog kraja, kao i one, u novim specifičnim obradama, izvučene iz bogatog i intrigantnog fundusa narodne glazbe sjevernog Hrvatskog primorja.
Tako se tradicionalna dalmatinska klapska pjesma na području Kvarnera sve više prilagođava specifičnoj «lokalnoj» folklornoj glazbenoj baštini s glazbenim značajkama Kvarnerskih otoka i istarske ljestvice. U posljednjih pedesetak godina najrazličitije su i sve brojnije osobite klapske «permutacije» našeg jadranskog sjevera i juga.
U brojnim međunarodnim nastupima, po zemljama Europe i drugim kontinentima, najbolje kvarnerske klape posljednjih godina (muške: Fortunal, Kastav, Crikvenica...; ženske: Luka, Kastav, Teha...) oduševljavale su i izvornom dalmatinskom klapskom pjesmom, ali i onom sa specifičnostima vlastitog glazbenog podneblja.
Izuzetan spoj brojnih izvanrednih klapskih solista, impresivna slojevitost i sklad klapskog višeglasja, nadahnuti pjesnički stihovi, jedinstvena glazbena sazvučja svake godine sve više jačaju izvrsnost kvarnerskih klapa.
Kao što su se godinama intrigantno propitkivali i obična publika i stručni znalci svijeta: da li bijelci mogu pjevati / izvoditi crnački blues?, tako se i naša obična publika i naši stručni znalci mogu zapitati: mogu li dalmatinsku klapsku pjesmu s jadranskog juga pjevati / izvoditi klape Hrvatskog primorja, s jadranskog sjevera?
Onaj koji je uživao u vrhunskim izvedbama kvarnerskih klapa odgovor zna! Uvažavajući sve izvorno, ali i novo, glazbena pretapanja sjevera i juga, specifikume novih skladbi u novom vremenu, u potrazi za jedinstvenim glazbenim doživljajem, prvom prigodom doznajte odgovor i vi!
Ženska klapa Luka (Rijeka)