SUŠAČKA REVIJA broj 65

 


rijeka

LUČKI PROSTOR KOT KAPITAL

Kim Cuculić

Najavili su da bi se ovoga prolića va rečkon portu finalmente trebal otpret suvremeni putnički terminal. To j' važan korak z ken će se Rika otpret moru, a ovaj del grada više neće bit leh kulisa z ruzinavin dizalicami, leh živo središte ken cirkuliraju judi i brodi. Putnički terminal ponudit će i popratni sadržaji, tako da putnicimi ki čekaju ukrcaj na vapor neće bit štufno. Pred ko leto situacija j' bila fanj huja. Dok nisu uredili kafić Karolina Riječka i onaj sledić rive, prvi kafići bili su komać preko cesti, a va oven momentu prostor va ken prodaju biljeti za brod ni baš reprezentativan. Sad bi tậ problem trebal bit rešen, ma j' tužna činjenica da Rika va nekeh stvari dosta zaostaje, dok neki projekti ustaju leh puki san. Još su vavik leh na harte novi štacijon za korijere, a z mrtve točki nikako da se mrdnu ni nova Gradska knjižnica i Muzej moderne i suvremene umjetnosti.

Jedan zimski vijaj, ki me dopeljal va neki drugi porti, otkril mi j' da od nas razvijenije zemji i gradi na puno šegaveji način gospodare lučkin prostoron i pretvaraju ga va kapital. Kot prvi primer spomenut ću talijansku Savonu, ka j' va stanju prijet kruzeri, a da ne spominjen putnički terminal zgrajen na nekuliko kati. To ni niš posebno, to j' leh standard jednoga grada ki za sebe misli da j' lučki.

Drugi porat na mojen vijaju bila j' Barcelona, ka j' dobar primer ča se se more storit od lučkoga prostora. Osim toga, već na prvi pogled ćaro j' da se život Barcelone odvija uz more. Njihov novi gracki izletnički porat, Port Vell, smestil se va podnožju poznate ulice Las Ramblas, pul stare carinarnice. Južno od toga j' Moll de Barcelona, z novin Svjeckin trgovinskin centron, ki služi kot pješački mol za posjet velim brodim. Ispred carinarnice Las Ramblas je pokretnin moston i pješačkin molon povezana z yacht-klubimi na Moll d' Espanya. I sad ono najvažneje – na ten molu svoje su mesto našli trgovački centar z restoranimi, velo multipleksno kino i najveći akvarij va Europe! Ako vas put otpelja va Barcelonu i nimate ča pametneje delat, akvarij je pravi izbor. Najveća atrakcija svakako su prozirni stakleni tuneli oko keh je voda va koj plavaju sakakove ribi i morska stvorenja, med njimi i morski pasi.


Lučki prostor postupno gubi svoju tradicionalnu funkciju i valja mu pronaći novu.

Ne moran ni reć da j' akvarij dobro posjećen, a naročito j' interesantan dece ka se z prve ruki moru upoznat z različitin vrstami ribe, dok posebnu pažnju privlači i prostor z pingvini.

Da j' va pitanju atraktivna zona grada, govori i to ča se vodilo računa i o estetskoj kategorije. Tako j' Moll de la Fausta, z kafićimi i terasami, črljenih struktura inspiriranih Van Goghovim moston va Arlesu. Na kraju mola je El Cap de Barcelona (Glava Barcelone), skulptura visoka dvajset metri, rad umjetnika pop-arta Roya Lichtensteina. Spomenimo i to da j' va blizine Barceloneta – ribarsko selo Barcelone poznato po ribljin restoranimi i kafićimi. Danas je ribarska flota Barcelonete još vavik smeštena na industrijskin dokima. Na drugoj strane obale nalazi se Torre de Sant Sebastia, kraj žičari ka gre preko porta i Svjetskog trgovinskog centra do Montjuica. To bi bilo, recimo, kot da se čovik z Opatije more žičarun popet do Učki.

Kad smo već kod žičari, spomenut ću i grad Funchal na portugalskoj Madeire, va ken se žičara spušća od zgora prama sredini grada. Žičara j' pul njihove glavne crikve, ča me spametilo na naš Trsat, a žičara vozi preko kanjona ki j' "pljunuti" kanjon Rečine. Nisan mogla dokončat drugo leh da drugi već imeju ono o čen Rika leh sanja. I bojin se da će se i ustat na maštanju...

Još jedan primer važnosti ka se pridaje waterfrontu našla san i va gradu Santa Cruz de Tenerife, kade njihovin porton dominira reprezentativni Tenerife Concert Hall, rad poznatog arhitekta Santiaga Calatrave. Ta njegova zgrada pravi j' urbani znak va prostoru, ča me isto tako spametilo na to ča bi se mogli storit na mestu stareh rečkeh lučkeh magazini, bivšeg Torpeda ali Rafinerije nafti na Mlake. Ova zona uz more otpira Rike vele mogućnosti, ma nisan baš sigurna smo ih mi va stanju prepoznat i neč po ten pitanju konkretno storit. Drugi već znaju da j' upravo to kapital va ki se isplati ulagat soldi.

Zadnji porat na mojen vijaju bil je Marseille, va čigovon je središtu ustala stara luka, dok se nova razvija na drugon kraju grada (o preseljenju porta, usput, razmišljaju i va španjolskoj Malage). Va ten staren marsejskon portu na rive j' ribarnica na otprton, ča j' leh mići detalj, ma bitan za duh jednoga mediteranskog grada. I kod toga moremo se pitat: Kuliko j' Rika zaspraven grad na moru i kuliko na pravi način to koristi?


Ovako je iskorišten lučki prostor nekih drugih gradova. Možda jednom bude i onaj u riječkoj luci.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana