SUŠAČKA REVIJA broj 70/71

 


rijeka na webu

VIRTUALNA LUKA LJUBAVI

Vjekoslava Jurdana

Rijeka nas svojim bogatim i složenim nasljeđem permanentno poziva na ponovne susrete. Njezina priča ujedno je i priča o identitetu svih onih koji ovdje žive, ne samo onih koji su rođeni u Rijeci ili onih i čiji preci odavde potječu. Rijeka je grad svih onih koji se osjećaju Riječanima, koji misle svoj grad, koji ga stalno čitaju, otkrivajući (i) sebe i svoj vlastiti identitet.

Grad - to su (i) ljudi koji u njemu žive, odnosno upravo ovdje tkaju tkivo svojih egzistencija koje su nužno ograničene životnim vijekom.

Ali, grad traje... Prolaze povijesna razdoblja, nižu se stoljeća, desetljeća, godine... mijenjaju se generacije, mode, stavovi, politička uvjerenja, države, ideologije. No, Grad traje i ustrajava. Baš kao i ljubav prema njemu, ljubav svih onih koji su jednom disali zrak na obalama ove Luke ljubavi.

Ljudska potreba za pripadanjem, identifikacijom, za potvrdom vlastite vrijednosti, unatoč sveopćoj globalizaciji i relativizaciji, i dalje traje. Štoviše, čini se, kao da je snažnija. Tehnologija strelovito napreduje, pa iako nam se čini da smo bliži jedni drugima, izgleda da nikad nismo bili usamljeniji, nekako izgubljeni u sveopćoj slobodi koja nam se tako neštedimice nudi.

Koliko i kako uspijevamo pri tome sačuvati sebe, svoj identitet, svoju pripadnost i samoodređenje, i to prostorom u kojem živimo i gradimo svoje egzistencije? Treba li nam takva vrsta identiteta?

Da bismo pronašli i/ili re-konstruirali svoj identitet, tragamo za identitetom prostora na/u kojem živimo, u ovom slučaju – identitetom Rijeke. Njegov identitet govori i o nama. Imati takvo sebstvo, znači ne izgubiti se u globalizirajućem svijetu univerzalnoga tržišta gdje se gubi posebnost, razlika,  pa i tradicija.

Svaka je generacija pokušala na svoj način čitati naš grad. Već sam taj izraz - čitati grad, nastao je prema naslovu legendarne knjige Kako čitati grad koju je, kao što znamo, napisala žena koja je svojim znanjem i svojim srcem  p(r)okazala što znači – IMATI grad, BITI Riječanin/Riječanka.

No, kako danas čitamo grad? Tehnologija i razvoj medija pružaju nam mnogo novih mogućnosti. Ovdje govorimo o jednoj takvoj. O internetu - mreži.

Riječani, i svi oni koji se tako osjećaju i deklariraju, danas imaju mogućnost svoju identifikaciju s gradom u kojem žive i/ili rade, potvrditi, iskazati, razvijati, podijeliti i na mrežnim adresama, na posebnim stranicama koje su zbog toga osnovane.

Ima nekoliko takvih virtualnih mjesta, valja samo pretražiti internet, jednostavnim klikom na – RIJEKA. I otvorit će se mnoge adrese. Među njima i webska stranica  Lokalpatrioti Rijeka.

 ZA RIJEKU SVE, A RIJEKU ZA NIŠTA

Stranice tog riječkoga lokalpatriotskoga magazina osnovane su 15. lipnja 2009., dakle na Dan Sv. Vida – zaštitnika Rijeke. Slogan portala glasi: „Za Rijeku sve, a Rijeku za ništa“, a njegova adresa je www.lokalpatrioti-rijeka.com. Ukoliko utipkate ovu adresu na svom računalu, otvorit će vam se stranice portala čija je namjera, kako piše u Uvodniku, okupljati sve simpatizere i istinske zaljubljenike u Rijeku pod geslom: Ne pitaj što Rijeka može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za nju.

Nadalje, ondje se naglašava kako će se osobita pozornost pridavati povijesti Grada o kojem se općenito malo uči u školama.

Nudi se raznolik sadržaj: Rijeka kroz slike, Grad Rijeka, Forum, Važniji riječki datumi, Kronologija, Kviz, u kojem možete provjeriti jeste li riječki lokalpatriot, te grafiti i tetovaže s motivima Rijeke. Već čitanjem tih rubrika, rješavanjem kviza, razgledavanjem slika postajemo nekako snažnije povezani s gradom u kojem živimo, odnosno aktualiziramo svoj osjećaj pripadnosti koji nije (više) utemeljen (samo) na emocijama već na poznavanju činjenica. Riječju, znanje – poznavanje voljenoga objekta, u ovom slučaju grada, čini onoga koji voli istinskim zaljubljenikom. Ukoliko želimo upravo to, dakle aktivnije iskazati svoje osjećaje i stavove o svome gradu, tada je preporučljivo uključiti se u rad foruma koji čine registrirani korisnici. Pri tome je ponuđena i nesebična pomoć administratora portala. Zanimljivo je i slikovito što većina registriranih korisnika uzima nickove (imena) i avatare (sličice) prema povijesnim, zemljopisnim, kulturnim i drugim prepoznatljivostima Rijeke i okolice.

Glavne teme Foruma posvećene su Rijeci i njezinoj neposrednoj okolici kao životnom prostoru svih uključenih. Tako se raspravlja o riječkim aktualnim događajima, riječkim razvojnim projektima, lokalnoj politici, riječkome sportu, riječkoj povijesti, prirodi, kulturi, riječkim medijima, knjigama, riječkoj gastronomiji, prometu...

Središnji i najopsežniji dio Foruma, naslovljen je Grad Rijeka. Tu se nižu mnoge rubrike. Prva je Aktualni događaji. Raspravlja se primjerice o temama: Nestala dva lava, Sanacija Galeba, Pojava velikog broja telekomunikacijskih uređaja koji zrače u Rijeci i okolici, Kavana Cont, Nova crkva na Vežici, Za spas brodogradilišta 3. maj, Arheološki iskopi na području Kostrene. Članovi Foruma o tim temama raspravljaju na otvoren i kritički način. U nekim slučajevima se i neposredno angažiraju pisanjem pisama i predstavki odgovornim institucijama u Gradu, a često detaljno istražuju pojedine teme i iznose na vidjelo mnogi nepoznati/'nepoznati' podatci.

Sve te teme zapravo se strukturno mogu svesti na sljedeće problemsko stajalište: Rijeka kao mjesto susretišta i prožimanja prošlosti i budućnosti kroz prizmu kompleksne i zahtjevne sadašnjosti. Ili, koliko smo svjesni svoje prošlosti, bogatstva koje smo naslijedili i koliko taj miraz i dalje obogaćujemo i gradimo temelj za (još) bolju sadašnjost, odnosno budućnost. Kao što je napisao jedan član Foruma: „Tko ne mari za svoju prošlost, nije zaslužio ni bolju budućnost“. Pametnome, dovoljno!

Rubrika Općenito sadrži teme o gradskim kvartovima. Priložena je i detaljna karta riječkih kvartova s uputama o njezinu računalnom pretraživanju. Tu je i popis ulica i kućnih brojeva u pojedinim kvartovima, a moguće je ovdje saznati i kojoj građevinskoj zoni pripada vaš stan, kuća, zgrada, zemljište, gradilište.

Unutar teme Mito i korupcija u našemu gradu možete objaviti vlastita iskustva o tim negativnim društvenim pojavama. Moderatori pojašnjavaju što je mito, a što korupcija, a potom upozoravaju na etička i pravna pravila. Ovdje možete glasovati i u različitim anketama vezanima uz grad i okolicu, primjerice: „Jeste li za povratak riječkog orla na Gradski toranj?“

Brojne su kompleksne i intrigirajuće teme poput: Riječka luka. U njoj se prati sve što je vezano uz našu najveću luku, pa se posjećuje gradilište kontejnerskoga terminala na Brajdici te se fotografijama dokumentiraju građevinski radovi i uništavanje Pećina, raspravlja se o različitim ponudama stranih investitora, odnosno o razvoju i orijentaciji riječke luke u cjelini. Slijedi tema Zračna luka Rijeka s početnom problemskom rečenicom: Nekad perspektivna zračna luka danas jedva krpa kraj s krajem. Sadržaj, pak, teme Ljudi koji su uništili riječko gospodarstvo aktualizira osobne odgovornosti pojedinaca u složenim procesima tranzicije unutar riječkoga područja.  U temi Poznate riječke ličnosti doista se može mnogo toga saznati, ali i vidjeti (obilje fotografija) o današnjim poznatim Riječanima, bez obzira na njihov socijalni status, odnosno, kako je navedeno, u rasponu „od prosjaka do bogataša“. Potom možemo doznati i što misle Drugi o nama (primjerice, što o Rijeci pišu naši istočni susjedi u novinama Novosti, ili pak pojedinci iz Nizozemske) ali i uvjetima življenja: Troškovi života u gradu Rijeci (pa se navodi da su među najvišima u Hrvatskoj, a ističe se i visoka nezaposlenost te porast broja građana - korisnika gradskih subvencija). Izdvajamo i nešto lakšu temu – Riječka voda u kojoj možemo saznati podatak da je riječka voda (legendarna po svojoj iznimnoj kvaliteti) bila za bivše države brodovima prevožena u Crnu Goru za proizvodnju poznatoga Nikšićkoga piva.

Slijede Riječki razvojni projekti. Najprije je priložena detaljna arhiva o svim projektima o kojima se na forumu iscrpno raspravljalo, a potom slijede zasebne teme, npr. Brajdica - kontejnerski terminal, Marina Pećine, Nova bolnica na Sušaku, Sveučilišni kampus na Trsatu, Novi nogometni stadion, ali i drugi riječki projekti.

U rubrici Sport izdvajamo teme o Ženskom odbojkaškom klubu - Rijeka, Mediteranskim igrama, utrci Homo si teć, HNK-u Rijeka, automobilizmu, jedriličarstvu u Rijeci i okolici. Forumaši  pišu o riječkome sportu i kao gledatelji, ali i kao sudionici pojedinih sportskih događaja, što naročito pridonosi zanimljivosti i živopisnosti te rubrike.

Rubrika Povijest donosi razne teme: Bunkeri i utvrde u Rijeci, u kojoj pojedini registrirani članovi detaljno i vrlo minuciozno, gotovo stručno i profesionalno, raspravljaju o toj malo istraženoj tematici unoseći obilje podataka, karti, web-adresa. U tom kontekstu spominje se i projekt Riječke (nepoznate) utvrde 20. stoljeća koji planira ostvariti upravo Klub Sušačana. Tu je i tema: Osvajanje vojarni u Rijeci 1991., gdje se raspravlja o dramatičnim riječkim danima uz mnoge fotografije, stavove i saznanja iz različitih osobnih i doživljajnih perspektiva. Obilne podatke o pojedinim filatelističkim riječkim biserima donosi tema Poštanske marke Rijeke.

Moguće je mnogo (više) saznati i o Gabrieleu D'Annunziju, osobito o njegovu osvajanju/'osvajanju' Rijeke. Ta je priča popraćena na Forumu obiljem tadašnjih riječkih fotografija, pa čak i kratkim filmovima. Jedna članica Foruma posjetila je i D'Annuzijevu rodnu kuću u Pescari i napravila zanimljivu i iscrpnu fotoreportažu s osobitim naglaskom na D'Annunzijevu riječku epizodu.

O riječkoj povijesti može se mnogo saznati i kroz teme: Masoni u Rijeci, Rijeka – Carphatia – Titanic, piše se i o legendarnoj Karolini Kranjec - Belinić. Zanimljiva je i tema Automobilistička i motociklistička povijest Rijeke. Ondje saznajemo da je upravo u Rijeci 30-ih godina 20. stoljeća izrađen slavni prototip automobila ALFA ROMEO. Zaslužni za to su, nažalost, nama danas nepoznati i zaboravljeni sugrađani, braća Gino i Oscar Janković (Jankovits). Članovi Foruma su doista iscrpno istražili taj podatak. Priložene su fotografije, nacrti, konstrukcije kao i informacije gdje se danas nalazi Riječki automobil (ALFA ROMEO - aerospider iz 1937.), te se raspravlja o tome je li moguće otkupiti taj vrlo skupocjen primjerak i izložiti ga u Rijeci.

Cijela se rubrika nadaje kao opsežna slikovnica složene riječke povijesti. Svatko ovdje može naći neki novi podatak i nadopuniti svoje znanje o povijesti grada, bez napora, a vrlo učinkovito.

U rubrici Priroda ističemo temu Biljna vegetacija u Rijeci, u kojoj članovi Foruma istražuju s puno strasti i ljubavi stabla i raslinje u gradu. Sve je popraćeno brojnim i kvalitetnim fotografijama iz različitih dijelova grada i okolice. Pri navođenju određene biljne vrste u Rijeci, prilaže se i svježe snimljena fotografija te botanički opis biljke. Čitajući, doista dobijemo poticaj da drukčije promatramo ulice, stabla i raslinje u našem gradu. I da to bogatstvo čuvamo i cijenimo.

Tema Gradske plaže započinje motivirajućom rečenicom: Iako je Rijeka grad na moru, on i na početku 21. stoljeća još nema nijednu uređenu plažu. Tema Gradski parkovi riječima i fotografijama opisuje mali, ali zanimljiv park Labirint u ulici Pomerio. Priznajmo sebi da u žurbi, nastojeći obaviti svoje svakodnevne obveze, i ne stignemo doista promotriti te naše parkove. A nekmoli uživati u njima ili znati nešto više o njihovim mnogostrukim bogatstvima.

Šetnice govore riječju i slikom o projektu gradskih pješačkih staza koje bi trebale povezivati prekrasne predjele na području grada (Donju i Gornju Vežicu, Gornju Vežicu i Sveti Križ, pa Sveti križ i Svetu Anu, a od Svete Ane prema Strmici i Trsatu). Tu je i dionica Veli vrh i staza Preluk – Bivio. Projekt predviđa da te šetnice budu dio strukture već postojećih poznatih planinarskih staza, a nosile bi imena po primorskom raslinju poput bora ili vrijeska. Malo koji grad može se pohvaliti tolikom prirodnom i geografskom raznolikošću kao što to može Rijeka. Ovdje se spajaju more i planine, a šetnice bi trebale spajati to bogatstvo i raznolikost. Osmišljene su u svrhu rekreacije, ali pogodne su i za edukaciju, upoznavanje s florom i učenje snalaženja u prostoru, a mogu poslužiti i kao dopuna turističke ponude Rijeke. Sve to moguće je doživjeti i virtualno, čitajući i razgledavajući ovu temu na Forumu.  

Unutar rubrike Priroda registrirani članovi istražuju i predlažu uređenje pojedinih dijelova grada i okolice koji su, nažalost, zaboravljeni, zanemareni, a predstavljaju doista bisere prirodnoga i povijesnoga blaga koje Rijeka s okolicom posjeduje. Tako forumaši ističu kao takav nevalorizirani biser – donji tok Rječine. U tom kontekstu možemo saznati i da je Rijeka prije nekog vremena promatrana kroz feng shui (drevna kineska tehnika prirodnoga življenja), i da je zaključeno da je zapravo zbog kombinacije vjetra i vode izvanredno mjesto, pa su Riječani zato tolerantni, ispunjeni kozmopolitskom ljubavi, orijentirani na skladnost i suživot. Još jedna zanimljivost. Spominju se i horoskopske analize, odnosno prije nekoliko godina najavljeni zvjezdani aspekti za Rijeku u kojima se, umjesto industrije, predviđa razvoj urbanog turizma koji nudi zabavu, sport, umjetnost i ljepotu kao temeljne sadržaje života i ponude u gradu.

I rubrika Kultura ukazuje na bogato naslijeđe Grada i okolice. Tu je moguće naći podatke o izložbama, koncertima, predstavama, festivalima i drugim kulturnim događajima, manifestacijama kao i o institucijama, društvima i pojedincima iz kulturnoga života Grada.

Posebna rubrika posvećena je knjigama (Knjige). Glavna je tema 90 naslova knjiga o Rijeci, a članovi Foruma permanentno uređuju popis knjiga o Rijeci i okolici. I doista je impresivan taj broj. Koliko nam je poznato, još nitko nije popisao na jednome dostupnome mjestu sve knjige i autore koji govore o Rijeci, bez obzira na struku i perspektivu promatranja Grada. Na Forumu, dakle, svatko može vidjeti taj popis, te, naravno i sam dopuniti tu svojevrsnu riječku bibliografiju. Ovdje su otvorene i zasebne teme u kojima se prikazuju pojedine knjige i monografije koje su postale već legendarne, kao recimo, u ovome tekstu već spomenuta knjiga Radmile Matejčić Kako čitati grad. Unutar ove rubrike govori se i o izdavačkim kućama u Rijeci, navode se i detaljni podatci o riječkim knjižarama i antikvarijatima.

Registrirani korisnici mogu objavljivati i svoje putopise u temi rezerviranoj baš za to. Stoga se ovdje mogu naći zanimljive stranice o pojedinim dijelovima Rijeke i okolice, viđenima iz perspektive samih građana. Navodimo dva putopisa: Mlin i njegovi ostaci i Stube Petra Kružića, koji su zapravo vrlo zanimljive, aktualne i svježe fotoreportaže  dvaju vrlo kompleksnih povijesnih riječkih lokaliteta.


Karolina Kranjec Belinić, poznatija kao Karolina Riječka

Vrijedni forumaši otvorili su ovdje i temu Pjesme o Rijeci pa se tako  može pročitati i molitva sv. Vidu, zaštitniku Grada:

Sveti Vide, zaštitniče Rijeke, ne prestani je nikada nositi na svojim rukama i držati u svome naručju. Ne prestani nad njom bdjeti i za nju svoj mladenački život na Božjem oltaru prikazivati. Prati svojim blagoslovom našu djecu i mlade, da bi rasli i napredovali u mudrosti, dobi i milosti kod Boga i ljudi. Ti koji si u njihovoj dobi iskusio ljudsku okrutnost, čuvaj ih od svakog nasilja. Čuvaj i njihove roditelje, da ih ljube i razumiju, da ih odgajaju za istinu i u istini, u slobodi i za slobodu. Isprosi im i dobrih učitelja i odgojitelja, koji će ih ljubiti, poučavati i odgajati kao što su tebe učili i odgajali tvoji sveti odgojitelji Modesto i Krescencija. Izmoli našoj mladeži i dobrih i svetih kateheta i vjeroučitelja, a posebno svećenika, redovnika i redovnica. Neka je oni svojim uzornim životom oduševe za Krista koji je put, istina i život svakom čovjeku. Neka joj pokažu da se punina radosti i života postiže zalaganjem za ljudske i evanđeoske vrijednosti, daleko od svih poroka današnjice.
Sveti Vide, preporučujemo ti sve stanovnike našega grada: radnike i mornare, poduzetnike i graditelje, znanstvenike i umjetnike, liječnike i bolesnike, putnike i povratnike, turiste i one koji o njima brinu, sve koji k nama dolaze i od nas odlaze, da im nikada i nigdje ne uzmanjkaju Božji darovi. Čuvaj naše more, našu luku i brodove, poduzeća i tvornice, škole i fakultete, crkve i hramove, da budu mjesta gdje se čovjek u dostojanstvu prihvaća i u ljubavi i zajedništvu ostvaruje. Tvome zagovoru preporučujemo i one kojima smo povjerili upravu našeg grada, da odgovorno brinu o zajedničkom nam domu, kako bi u njemu vladali red, sklad, pravda, solidarnost, uzajamno poštivanje, sloboda mišljenja i govora, vjere i svjetonazora, mir i svako dobro. Posebno te molimo za kršćane i sve vjernike u našem gradu da svoju ljubav prema njemu ostvaruju brinući se da u njegovim zidinama, a još više u srcima ljudi uvijek bude mjesta za Boga i Isusa Krista, Sina Božjeg, Spasitelja svih ljudi. Pomozi, sv. Vide, da naš grad bude otvoren životu te tako, uvijek mlad, živi, raste i cvjeta u svakoj ljepoti i bogatstvu danas i dovijeka. Amen.

U rubrici Info možete saznati informacije o pojedinim dijelovima grada, važnijim institucijama, ulicama, redu vožnje, hotelima, taxi-prijevozu, vremenskoj prognozi.

Tako stižemo i do rubrike Riječki promet s prvom temom Piramidski zavoj - najpoznatiji i najopasniji zavoj na svijetu, gdje saznajemo da je zahvaljujući internetu zavoj na Piramidi postao poznat daleko izvan granica Rijeke, i to putem videoklipova u kojima su snimljeni gotovo nevjerojatni prizori prometnih nezgoda na tom zavoju (Car Crash, Traffic Accident©Rijeka).


Gradsko kupalište na Delti tridesetih godina prošlog stoljeća.

Posebna rubrika posvećena je slikama, videu i glazbi o Rijeci. Predstavljaju se stare slike grada Rijeke, ali i nove, moguće je pogledati video uratke te filmove o Rijeci. Redovito se navode i detaljni podatci o njihovim autorima i proizvodnji. Članovi Foruma doista se trude pronaći rijetke, zaboravljene i/ili zanemarene filmske sličice iz života Rijeke, o čemu svjedoče filmski i video – naslovi: Bitka za Rijeku (1945.), Jedan dan na Rijeci, Sjećanje grada – Korzo. Posebno su zanimljivi Youtube-filmići. Izdvajamo i zanimljiv podatak o tome da je prvi kriminalistički film na svijetu snimljen upravo u Rijeci.

Tema o riječkoj glazbi govori o raznim riječkim izvođačima, uglavnom zabavne glazbe, i to u prošlosti i sadašnjosti. Prikazuju se i različiti albumi, govori se o festivalima (npr. Melodije Istre i Kvarnera, Grobnička skala), tu je i Slušaona gdje se jednim klikom mogu poslušati različite skladbe o Rijeci. Prezentiraju se vizualno i akustički i omoti i sadržaji starih i legendarnih diskografskih (riječkih) ploča, a sve je popraćeno mnogim dodatnim izvorima za daljnja pojedinačna traženja.

Zar sve to nije dovoljno za jedan lagani ples, onako, za stara dobra vremena? Dakako, riječka. Lokalpatrioti pišu i raspravljaju i o aktualnoj riječkoj glazbenoj sceni, posebice rocku i ostalim sub - urbanim pravcima.

Izdvajamo i rubriku Dnevnik malog Giovannija. Evo početka toga Dnevnika:

Danas.

Zoven se…nisan bas sigur. Tata me zove Giovanni, mama Sunce mammino, nono Piccolo, nona Giovannotto, baka Ivica, brat…ma on me ne zove, on uvik rece Makni se, dosadan si ko buha, stric s bodulije Fiuman... Pa kako cu onda znat kako se zoven. Iman 6 i ovoliko let. Vidite prsti. Ne znan kako cu napisat. U vrticu su me naucili pisat, ali samo slova, a ne prsti. Drugu setimanu cu poc va velu skolu pa cu to naucit. I puno drugih stvari. Kako cu prec stradu kod Konta, kako cu se bucnut va more na molo longo a da ne dobijem cusku. Jos kad bi samo napravili skaline za poprtit se nazad gori. Moran prestat pisat. Zove me mama da priden na viceru. Vec znan da cu morat najprvo prat ruki. Ko da ih necu opet zasporkat sa palacinkami.

URBANA KULTURA U VIRTUALNOM RUHU 

U završnome dijelu riječki lokalpatrioti navode važnije mrežne linkove o Rijeci. Na samome dnu Foruma su i svakodnevno ažurirani podatci o dnevnom broju nazočnih članova, ali i posjetitelja portala.

Svi ti sadržaji Foruma, ali i način na koji su prezentirani, svjedoče o postojanju riječke urbane kulture kakvu u mnogo cjelovitijem izdanju prepoznajemo u gradovima razvijen(ij)ih društvenih zajednica. Urbana kultura upućuje na činjenicu da biti građanin podrazumijeva izvjestan način života pri čemu se grad u kojem se živi poima kao dio vlastita sebstva. Biti građanin znači biti nenametljivo zaljubljen u svoj grad, pa ipak čvrsto povezan s njegovim obilježjima, osobitostima i vrijednostima. To svakako uključuje i znanje: voljeti se može (samo) ono što se poznaje, što uključuje stalno traganje, upoznavanje, otkrivanje.  I rad na općem dobru. To znači živjeti (kroz) svoj grad.

Lokalpatrioti Rijeke, nisu samo sadržaj, nego i onu druga dimenzija, grafička, dizajnerska koja je vrlo važna. Tako ističemo preglednost ovoga portala. Sve je u bojama, jasno su označene teme i stranice. Novi sadržaji označeni su zelenom bojom, a mnogo je i drugih grafičkih pomoćnih sredstava koji omogućavaju doista aktivno sudjelovanje svih uključenih.

Sve rubrike i teme obilno su prožete brojnim slikama, grafikonima, fotografijama, statističkim podatcima, arhivskim činjenicama, tumačima, legendama. Posebna dragocjenost je i to što se  objavljuju i manje poznati povijesni dokumenti, fotografije, korespondencija.

Neki članovi Foruma žive izvan Rijeke, odnosno u inozemstvu pa istražuju pojedine riječke teme iz te perspektive ili pak različitim komparacijama („kako to rade u razvijenijim sredinama“) nastoje pridonijeti razvitku voljenoga Grada.

Svi koji vole Rijeku, pozvani su na sudjelovanje na Forumu, na kritičko promišljanje aktualnih (riječkih) tema, na propitivanje pojava, na raspravljanje, kao i obogaćivanje portala vlastitim saznanjima o Gradu .

Svakako treba pohvaliti nastojanje mladoga osnivača portala - Igora Jerića kao i njegove suradnike.

Glasoviti analitički psiholog Carl Gustav Jung istaknuo je kako upravo lučki grad sadrži obilno obećanje da će se otkriti vjerodostojna anima kao jedan od aspekata duše. To povezujemo s naslovom (ovdje već spomenutim) jedne davne knjige o Rijeci koji glasi: Luka ljubavi. Ako je ljubav - čin, kako smo prije rekli, onda pokretanje mrežnih stranica kao i svakodnevna skrb oko njihove egzistencije i kvalitete jest ljubav – prema Gradu.

Grad kao virtualna luka ljubavi. Koja traje. Nepresušno.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana