SUŠAČKA REVIJA broj 74/75

 


baština

SVA RIJEČKA RUŠENJA

Daina Glavočić

Tekst navodi mnoge slučajeve namjernog rušenja objekata u Rijeci koji se danas ne spominju zbog neznanja ili zaborava, kao i aktualne, nerijetko incidentne, slučajeve rušenja povijesnih objekata.

Rijeka se razvila zahvaljujući povoljnom smještaju na raskrsnici putova iz unutrašnjosti k obali te dalje morem, pa je bila predodređena za razvoj lučkog grada na uskom, izduženom i strmom prostoru dodira zaleđa s dubokim uzobalnim morem.

Relativno uredni raster prvobitnog rimskog naselja, urbs quadrata, počeo se usitnjavati kasnijom sve učestalijom izgradnjom malih građevina. Zbog doseljavanja stanovnika te daljnje urbanizacije dolazi do rušenja zidina i izlaska iz prvotnog ograđenog teritorija Starog grada.

U razdobljima baroka i klasicizma stradavale su manje građevine u ime napretka i industrijskih novogradnji sredinom XVIII. st., što se tijekom XX. st. nastavilo rušenjem javnih, sakralnih, komunalnih, industrijskih građevina secesije i moderne, a svjedočimo i najnovijim rušenjima povijesne arhitekture, gradskih repera urbanog krajolika tijekom 2010., bez nade da je kraj rušenjima u ime „svijetle budućnosti“ koja nam se obećava EU-kreditima.

Svjedočeći promjenama u urbanom krajoliku grada u posljednjih pola stoljeća svjedočimo i nekim rušenjima povijesnih građevina bez dužnog poštovanja prema zatečenom prostornom i arhitektonskom nasljeđu, a kojima se taj krajolik  bitno mijenja – na gore, i sve to,  izgleda,  pod utjecajem dnevne politike, a ne stvarnih potreba. Ostaje gorka spoznaja da ljudi koji odlučuju o tako bitnim promjenama ne poštuju  osnovno svojstvo, karakteristike i posebnosti svekolikog identiteta i obzorja grada po čemu je baš Rijeka potpuno različita od svih drugih gradova naše obale. Upravo je ona svojim urbanim krajolikom, povijesnom arhitekturom i vizurama, u komparaciji s drugim uzobalnim gradovima, primjer atipičnosti. Povezano je to s geografskim smještajem i neobičnim, često promjenjivim povijesnim događanjima koja su vrlo intenzivno utjecala na razvoj gradogradnje u Rijeci od sredine 18. stoljeća do današnjih dana.

U tekstu prikazano je nekoliko slučajeva opravdanih rušenja zbog boljitka, ali i onih nepotrebnih, bez vidnog rezultata poboljšanja na mjestu srušenoga jer nadomjestak nije bolji od ranijeg stanja ili je rušenjem izazvano ogorčenje i protest  građana koji su životno i emotivno generacijama vezani uz gradski prostor.

 Primjeri rušenja

Poznato je da se Rijeka razvila iz rimske vojne utvrde Tarsatike, građene po principu vojnog logora urbs quadrata, ali prilagođenog  neravnom terenu, na obali mora, uz ušće živahne rijeke. Zidovlje oko grada ......

 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana