SUŠAČKA REVIJA broj 74/75

 


gorski kotar

SEVERINSKI DVORAC

Marinko Krmpotić

Ponos i tuga osjećaji su koji se vjerojatno izmjenjuju kod većine ljudi koji posjete frankopanski dvorac u Severinu na Kupi. Ponos zbog činjenice da ova građevina čuva sjećanja na itekako bogatu povijest ovog dijela Hrvatske, a tuga zato što ovaj kaštel smješten na litici ponad Kupe lagano propada, iščezava...Takvo stanje traje već gotovo dvadesetak godina, točnije od trenutka kada je počeo sudski proces vezan uz pitanje vlasništva. I dok te sudske bitke traju, a one u Hrvatskoj znaju biti beskonačne, ovaj prekrasni spomenik sve je dalje od očiju javnosti bez brojnih turista i posjetitelja koji bi sigurno uživali otkrivajući njegove ljepote. Sve više zarasta bujno goransko zelenilo, njegove kule i hodnici urušavaju se, nekada prekrasan vrt "proždire" grmlje koje je gotovo u potpunosti prekrilo staze s kojih puca prekrasan pogled na rijeku Kupu...

No, nije uvijek tako bilo... Iako, nažalost, vjerodostojnih pisanih tragova o gradnji ovog prekrasnog kaštela nema i iako postoje autori koji tvrde da je dvorac izgrađen još u 15. stoljeću, najvjerojatnije je ipak izgrađen u prvoj polovici 16. stoljeća. To je, naime, bilo doba kada je život malobrojnog hrvatskog življa na goranskom području postao znatno teži i opasniji zbog sve češćih krvavih turskih upada i pljački. U želji da zaštite svoje posjede i stanovništvo koje je tu živjelo, tadašnji hrvatski vlastelini počeli su graditi obrambene utvrde. Tako je, pretpostavlja se, nastao i dvorac u Severinu na Kupi o kojem se prvi zapisi nalaze u tekstu popisa posjeda i gradova kojima je gospodario Stjepan Frankopan Ozaljski.

Taj dokument iz 1558. godine spominje castrum Lukovdol lapideum, kameni lukovdolski grad za kojeg se kaže da je velika kamena kula kojom raspolažu sami žitelji, a pod njom protiče Kupa. Budući da ovaj opis ne odgovara ničemu u Lukovdolu, ali itekako odgovara lokaciji dvorca u Severinu na Kupi, pretpostavlja se da je riječ o severinskom kaštelu koji je tu izgrađen kako bi zapriječio Turcima prolaz dolinom Kupe prema Lukovdolu i kranjskim zemljama.

Već iz same činjenice da je opstao i nije srušen, jasno je da je dvorac u tim teškim vremenima ispunio zamišljenu funkciju. Prvi dostupni podaci vezani uz taj fortifikacijski objekt nakon prestanka turske opasnosti vezani su uz kraj 18. stoljeća, točnije 1776. godinu, kada tadašnji vlasnik grof Franjo Oršić ustupa neke prostorije dvorca za urede Severinske županije, čije se područje prostiralo ......

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana