SUŠAČKA REVIJA broj 74/75

 


povijest

RIJEČKA BITKA I JOŠ PONEŠTO

Zlatko Krašković

Kada se prolazi  od mjesta Saršoni u Trnovicu, na Lončevoj griži pokraj lijeve  strane ceste lako se uoči manja spomen –ploča na kojoj piše:

„Udar tenka goreć govori napred k slobodi“

                       Simčić A. 27. IV. 1945

Iz  ovako šturog natpisa ne može se razabrati što se dogodilo na tom mjestu, ali iz nekih povijesnih izvora i sjećanja starijih, ukratko se  mogu  opisati ratna događanja davne 1945. godine u našem kraju, kao i povod postavljanja te spomen-ploče. Ova priča govori o tome.

General Ludwig Kübler  (rođen 2. rujna 1889., obješen u Ljubljani kao ratni zločinac 18. kolovoza 1947.) zapovijedao je 97. korpusom čiju su osnovnu operativnu snagu činile 237. i 188.  brdska divizija s oko 26.000 vojnika. Još ranije, Kübler je dobio naredbu da pod svaku cijenu obrani tzv. Liniju Ingrid (Ingridstellung) koja je trebala spriječiti daljnji prodor partizanskih snaga. Taj naziv  povjesničari koriste za dobro utvrđenu  talijansko-jugoslavensku granicu koja se protezala od Rijeke preko Klane, Gumanca do slovenskog  Snežnika. Prema nekim povijesnim izvorima, Nijemci su vjerovali da Saveznici planiraju desant na našu obalu, pa su smatrali da će  biti u daleko boljem položaju ako se predaju njima  negoli da padnu u ruke partizanima. 

Međutim prodorom IV. partizanske armije u Istru  stvorile su se takve okolnosti da nije bilo potrebe za  savezničkim iskrcavanjem na naš teritorij, stoga je Nijemcima postalo najvažnije  probiti se  barem do Austrije. Snage IV. Armije, kojom je zapovijedao general Petar Drapšin, polovicom travnja 1945. godine  razbile su vanjsku obranu Rijeke i oslobodile Kostrenu, Bakar, Hreljin, Krasicu, Škrljevo i Grobinštinu. Potisnuvši Nijemce s Grobinštine  13. partizanska divizija izbila je na dobro utvrđenu Ingridstellung, koju je branila 237. neprijateljska divizija, u čijem je sastavu bila borbena grupa Reindal na pravcu Drenova–Marčelji  i grupa Fiume na pravcu Rijeka–Drenova, sačinjena od 3. regimente talijanske fašističke milicije, talijanskog policijskog bataljuna te 11. i 12. artiljerijskog diviziona koji su držali položaje na Sv. Katarini. Bile su to jedinice tzv. Repubblica Sociale Italiana,  marionetske države koju je Musolini formirao na sjeveru Italije uz podršku Hitlera, nakon kapitulacije Kraljevine Italije rujna 1943. godine. Navedene snage imale su oko 12 500 vojnika i 40 artiljerijskih oruđa različitog kalibra. Njima je izravno zapovijedao njemački  pukovnik Lothar Zimmermann koji je dao pismenu izjavu da će braniti Rijeku do posljednjeg čovjeka. Pravac MarčeljiKlanaGumanac branila je 188. brdska divizija s oko 13.000 vojnika i tri topovske baterije. Položaje  na Gumancu  držale su manje jedinice SS snaga  i neke kvislinške jedinice.

Nakon žestokih borbi u noći 20./21. travnja 1945. godine dijelovi 19. dalmatinske divizije forsiraju Rječinu kod .....

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana