SUŠAČKA REVIJA broj 74/75

 


povijest

SJAJ STAROG ZLATA

Igor Žic

Trst se ubrzano mijenja. To više nije grad velikih balkanskih kupovina već jedna sređena srednjoeuropska sredina, koja na svakom koraku nastoji naglasiti svoju blistavu austrougarsku prošlost. Da podsjetimo, Trst je uoči Prvog svjetskog rata bio, s 260.000 stanovnika, peti grad Srednje Europe, odmah iza Beča, Budimpešte, Praga i Bratislave. U gradu trgove obilježavaju spomenici, pa su tu uz cara Leopolda I. ispred Burze i Karlo VI. na Piazza dell'Unità i novo – stari spomenik carici Elisabetti (originalno izveden 1912., uklonjen 1921., te obnovljen 1997.!) ispred željezničke stanice, ali i piscima – Jamesu Joyceu na znanom nam trgu Ponte Rosso, Umbertu Sabi kao šetaču, Italu Svevu na Trgu Hortis... Grad ostavlja dojam rafinirane nostalgije.

Muzej Revoltella jedan je od boljih muzeja u Italiji, no Riječanima nekako uvijek izvan ruke. Utemeljio ga je barun Pasquale Revoltella (1795.-1869.), okretan trgovac s osjećajem za kulturu. U svoje vrijeme bio je imenovan i za potpredsjednika Kompanije za izgradnju Sueskog kanala, a kod njega su se, u veljači 1859., susreli i Ferdinand de Lessepse (projektant kanala) i nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan von Habsburg, obnovitelj austrijske ratne mornarice, graditelj dvorca Miramare u Trstu i kasniji nesretni meksički car.

Poslije duge i temeljite obnove muzeja od 1968. do 1992. godine, on se danas sastoji od tri povezane palače: Revoltella, koja je sačuvana ambijentalno; Brunner, koja je kompletno nanovo sagrađena i ima funkciju muzeja talijanske umjetnosti 19. i 20. stoljeća, te Basevi, u kojoj su kancelarije. U tom velikom kompleksu, koji zauzima cijelu gradsku inzulu, bila je postavljena prije šest godina, od 23. lipnja 2005. do 10. veljače 2006., mala, ali vrlo zanimljiva izložba: Histria – opere d'arte restaurate: da Paolo Veneziano a Tiepolo (Istra – restaurirane umjetnine od Paola Veneziana do Tiepola). Izložbu je vidjelo više od 20.000 posjetitelja, što je za postav s 21 djelom vjerojatno i više nego dobro.

Posebno je privukla moj interes činjenica da su izložena djela izvorno, do 1940. godine stajala u crkvama ....

 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana