SUŠAČKA REVIJA broj 74/75

 


znanost

FIZIČARKA ZALJUBLJENA U POEZIJU I ČAKAVŠTINU

Tajana Petrović Čemeljić

Odmah na prvu Rajka Jurdana Šepić razbija dvije predrasude. Naime, iako je plavuša, vrhunska je znanstvenica, a iako je vrhunska znanstvenica, i to fizičarka, obožava poeziju – a posebna specijalnost joj je poezija na čakavskom jezičnom izričaju. To jako dobro znaju slušatelji Radio Rijeke koji se svako jutro oplemene stihovima koje Rajka kazuje u 8:15 u svojoj emisiji Puntapet, za koju je ove godine dobila Nagradu Primorsko-goranske županije, dok je Nagradu grada Rijeke, osim za njegovanje čakavskog izričaja, dobila i za doprinos popularizaciji znanosti. A tu je i treća predrasuda, o tome da zaposlene majke uvijek žure i nikad nemaju vremena. Rajka ima vremena za sve, i k tome je uvijek nasmijana i puna energije. A iz fizike znamo da je energija jednaka radu koji je umnožak snage i vremena – tako da je vrijeme da krenemo s razgovorom ako želimo saznati čime se sve Rajka bavi. Jer inače neće biti dovoljno prostora...

SR  Slavni europski znanstvenik Ernst Mach zamolio je Petera Salchera da u Rijeci izvede pokus kojim će dokazati njegovu teoriju. Više o tome možemo pročitati u ovome broju Sušačke revije, a sad nas zanima je li to danas moguće? Sudjeluju li riječki fizičari u svjetskim istraživanjima? Gdje su Rijeka i Hrvatska na svjetskoj karti suvremene fizike?

RJS  Zaista je teško danas zamisliti išta usporedivo sa Salcherovim riječkim eksperimentima ultrabrze fotografije ili s izumom torpeda koji se u Rijeci dogodio u to doba. Tada je Rijeka bila iznimno važna luka jedne vrlo moćne  države i imala je razdoblje vjerojatno najvećega industrijskog i ekonomskog rasta i razvoja u svojoj povijesti. No, Rijeka i danas ima fizičare koji sudjeluju u svjetskim istraživanjima. Broj nas fizičara u Rijeci nije velik,  ali se značajno povećao u nekoliko prošlih godina, a time je više i istraživanja, i područja i međunarodnih projekata u koje smo uključeni. Fizika je jedno od područja znanosti u kojemu je napredovanje u znanstvenim zvanjima podvrgnuto vrlo strogim kriterijima i publiciranju u najcitiranijim svjetskim časopisima, što znači da publikacije, odnosno znanstveni radovi fizičara u Rijeci i Hrvatskoj, nužno moraju biti svjetske razine ako će biti brojeni, odnosno priznati, kao relevantni za napredovanje. No količina znanstvene produkcije, dakle broj radova koji se objavljuju godišnje, ili možda broj projekata koje vode naši znanstvenici, sigurno nije toliko velik kao u nekim razvijenim zemljama svijeta. Ali bilo bi pogrešno i nefizikalno uspoređivati  kvalitetu i kvantitetu znanstvenih ishoda bez istodobne usporedbe  ulaganja u znanost u našoj zemlji u odnosu na druge. Izdvajanja su kod nas, nažalost, daleko skromnija, a posljedično i uvjeti rada znanstvenika. Od razvijenih zemalja se, dakle, puno više razlikujemo po uvjetima nego po ishodima znanstvenog rada. Uvjeti su, naravno, vrlo važni.  Odjel za fiziku riječkog sveučilišta ubrzo ulazi u novu zgradu u Kampusu, pa očekujemo da će i to biti značajno poboljšanje našega znanstvenog i nastavnog standarda te će utjecati na još plodniji rad i razvoj fizike u Rijeci. 

SR  Osjeća li se sveprisutna centralizacija i u odnosu riječke i zagrebačke fizike? U Zagrebu djeluje Institut Ruđer Bošković, u Rijeci nema takve znanstvene institucije. Osjeća li se taj nedostatak i ima li Rijeka znanstvene snage za osnivanje jedne takve ustanove, uz već postojeći Odjel za fiziku?

RJS  Za osnivanje tako velikog instituta poput IRB-a sigurno ne, no postoje znanstvene snage  i želje, a u budućnosti vjerujem i mogućnosti, za postojanje čak i niza sličnih, manjih, uže profiliranih, vrijednih znanstvenih institucija, znanstvenih centara i sl. Oni će biti važni i potrebni, ili čak i nužni u budućnosti, nadamo se bliskoj, kada će se i u našoj zemlji razviti tješnje veze industrije, proizvodnje i inovacija sa znanošću, akademskom zajednicom, sveučilištem.... Primjer za to je već osnovani Centar za mikro i nanoznanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci.

SR  Rijeka bilježi izvanredan odaziv na Festival znanosti, veći od ijednoga drugoga grada u Hrvatskoj. Kako objašnjavate toliko zanimanje za znanost? Je li slična navala na prirodne studije Sveučilišta?

RJS  U travnju je održan deveti riječki i hrvatski Festival znanosti. Riječki FZ zaista u svim tim godinama prednjači  po broju sadržaja, njihovoj kvaliteti, broju izvođača, a najviše po interesu publike, posjećenosti i organizaciji. Kao i uvijek, ......

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana