SUŠAČKA REVIJA broj 82/83

 


učka

SVETIŠTE BOGA PERUNA

Aleksandra Kućel - Ilić

Ki su zaspraven bili Slaveni, skuda su prišli i va ča su verovali i kakova je bila njihova mitologija? Znanstvena istraživanja su pokazala, a va libri "Božanski boj", "Zeleni lug" i "Gazdarica na vratima" pospravil akademik Radoslav Katičić, da su obronci Učke zgora Mošćeničke Dragi, zona Trebišća–Perun, pred čuda let biti sveta mesta za prvi slavenski doseljenici na Kvarner. Isto tako, literatura je "črno na belo" zapisala da je baš brhan od naše gori Učke bil kot jedan teatar za prvi Slaveni ki su prišli va ovi kraji. Baš tamo, zdola neba plavega, dogajala su se mitska zbivanja med Bogon Perunon i Bogon Veleson. I tako je živjenje pomalo hodilo naprvo, dogajale su se se one vele i miće stvari ke rivaju čoveka naprvo. I tako dan za danon se do dana današnjega.

Tako se poveda va knjigah, a se ono ča su judi od struki zapisali i za ča i znanost more potvrdit da je zaspraven tako bilo, va Mošćeničkoj Drage su rešili »pospravit na kup« i z besed pasat na konkretno delo.


Brhan od Učki je bil teatar za prvi Slaveni ki su prišli va ovi kraji ‒ Trebišća

Najme, kada su Katedra čakavskega sabora i Park prirodi Učka ovistu stazu otprli za javnost, agencija Annalinea je sklopila koncesijski ugovor z Parkon prirodi Učka »o vođenju turista, studenata i drugih grupa na Trebišća, svetište Boga Peruna, mitsko mjesto starih Slavena«.

Prišla mi je ideja da prvi dan vodimo grupe judi, grupe turisti va povijesno-mitsko selo Trebišća, i to tako da se va prven rede obajdu se najznačajnije točke oviste lepe povijesno-mitske staze. Uz posjet Trebišću, hodeć od nekeh 4 – 5 ur uzbrdo i nizbrdo, uz domaću hranu va sele, razgledavanju muzejske zbirke i uz jenu prestavu na temu božanskega boja, porabi se i do kraja ispuni celi jedan dan. Ma to ni se, aš nan još neš jako zanimljivo ostane i za tâ drugi dan, a to su Petrebišća (selo izvorne staroslavenske arhitekture) i isto tako mesto kulta Boga Peruna, i na kraje vrh-brdo-planina Perun »kade sedi Bog Slavena i deli pravdu." Se su te lokacije vezane uz povijest stručno označene, staze su dobro parićane, a priča atraktivna – literatura postoji, istraživanja hode daje, a ono ča fali je još samo dobar plasman na turističko tržište. Čini mi se da bi turisti ki se odluče za ovaj "đir va prošlost", va ova dva dana zaspraven bili "nahranjeni poviješću", a z druge strani i dobili puno sačesa ča njin moru dat prirodne lepoti Parka prirode Učka.

Za turisti bi se isto tako pripravila mogućnost noćenja va autohtonemi istarskemi kućicami ke su napoštu postale kući za odmor i mir, za klijenti ki se oteju odmaknut od letnje vreve i kaotičnega centra turističkega mesta. Mislin da je ovista formula va koj se spajaju povijest, prirodne lepoti, istarska arhitektura i staroslavenski koreni našeh prapočetki idealan proizvod z ken bimo itekako mogli privuć strani turisti i prežentat njin našu izvornost. Verujen va to da će povijesno – mitske staze postat nova destinacija za strani i domaći turisti ki prihajaju na odmor va Mošćeničku Dragu. Aš, važno je za reć da će ovaj projekt vavek počivat na znanstvenoj i povijesnoj osnovi, odnosno – ako se i dogodi da se turistički razvije i popularizira, va sebe će va isto vreme nosit i povijesni i stručni prizvuk.

A oviste besedi nikako ne moren finit bez da se ne spomene veli uspjeh tri knjigi ke se direktno tiču oviste temi, a to su "Božanski boj", "Zeleni lug" i "Gazdarica na vratima" akademika Radoslava Katičića. Bil san na promocije zadnje dve knjigi pred malo vremena va Zagrebe. One su zapravo kot jena polazišna točka za sa naša sadašnja i buduća istraživanja na ten polje. Zaključil bin ovistu ideju još uz par besed od tega kako je područje padina Učki prama Mošćeničkoj Drage nerazvijeno, ča znači da bi inicijativa organizacije povijesno-mitskeh turi sakako bila jako važna za razvoj ovistega područja va turističken, kulturnen i socijalnen smisle – povedel je Riccardo Staraj z draške agenciji Annalinea.

Z kratkega pogovora z njin doznali smo i kako va prakse zgjeda "tura na Trebišća".

Katedra čakavskega sabora je razvila štoriju ka je utemeljena na povijesnemi činjenicami i ja san va ten prepoznal mogućnost da se ona popularizira, ma da se to i dalje počiva na povijesti i struke. Ne bin otel da tista štorija postane nekakov plagijat, da se iskrive oni podaci ki postoje, niti bin otel prežentat juden samo prirodne lepoti Učke i kanjona draške vale. Otejen poć malo dubje i od sega tega razvit dobar projekt kega ću moć ponudit kot turistički proizvod. Želin da se razvije kulturni turizam. A kako bin ča boje turiston prikazal kako su živeli i va ča su verovali stari Slaveni, osmislil san i prestavu ka dura pol uri, a ka otkriva ki su bili Slaveni, zač su prišli, i ka govori od kulta Boga Peruna, od žrtvah ke su se njemu prinosile. Tu je i vječni sukob dobra i zla, personificiran va vrhovnemu Bogu Perunu i va Bogu podzemlja i sveta mrtveh, Velesu.
......

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana