SUŠAČKA REVIJA broj 82/83

 


gospodarstvo

U OČEKIVANJU KINEZA

Darko Pajić

Nikad ranije riječka luka nije bila toliko zastupljena u izjavama i planovima predstavnika hrvatske vlade. Međutim, to ipak ne znači apsolutnu garanciju nekog dramatično brzog razvojnog iskoraka riječkog prometnog pravca u bliskoj budućnosti. Tek narednih nekoliko godina pokazat će koliko su kvalitetni aktualni planovi razvoja, a to se prije svega odnosi na projekt Zagrebačke obale, koji je ušao u fazu "biti ili ne biti", jer sada definitivno istječu i posljednji rokovi izgradnje zapadnog kontejnerskog terminala na kojeg se čeka punih deset godina, a da još uvijek nema apsolutne sigurnosti u realizaciju tog projekta. Čak i u slučaju uspjeha nerealno je očekivati kako će riječka luka s dva mala terminala u središtu grada ostvariti pretpostavku za preuzimanje čelnog mjesta među lukama sjevernog Jadrana. Tek bi se mogao zadržati priključak ili smanjiti zaostatak u odnosu na Kopar i Trst.

U prvoj polovici ove godine ipak su se dogodile neke značajne promjene na razini pojedinih projekata. Prvi bi u realizaciji trebao biti pozadinski terminal Škrljevo, koji je prirodno naslonjen na Brajdicu jer je dobrom cestovnom vezom udaljen svega desetak kilometara od terminala. Predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić javno je obznanio plan dokapitalizacije Luke s osnovnim ciljem financiranja investicije na Škrljevu. Tamo je u tijeku izrada projekta uređenja oko 400.000 četvornih metara površine unutar Industrijske zone Kukuljanovo, gdje se moraju izgraditi nova otvorena i zatvorena skladišta, dodatni kapaciteti za manipulaciju i skladištenje praznih kontejnera, kao i za punjenje, pražnjenje i popravak kontejnera, nova hladnjača, upravna zgrada i drugi prateći sadržaji.


Može li se Rijeka s dva mala terminala u središtu grada boriti s Trstom i Koprom za čelno mjesto među lukama sjevernog Jadrana?

U Upravi Luke ne žele, međutim, čekati dokapitalizaciju, već bi prva faza gradnje skladišta trebala početi u rujnu, za što postoje osigurana sredstva Luke. Predviđeno je ukupno 11 faza u projektu, koji ima isto toliko lokacijskih i građevinskih dozvola, a prvo se predviđa izgradnja novih skladišnih prostora. Luka traži investitore i od dokapitalizacije očekuje minimalno 300 milijuna kuna uz strategiju po kojoj bi poduzeće ipak i dalje ostalo u većinskom vlasništvu države. Trenutno država preko fondova i tvrtki u većinskom državnom vlasništvu ima vlasnički udio od 86 posto, a ostatak otpada na male dioničare. Plan je u prvom koraku omogućiti bivšim i sadašnjim radnicima Luke da pod povoljnim uvjetima upišu paket dionica u vrijednosti od oko 7.500 eura, što je svojevrsna nadoknada za ono što su radnici izgubili u pretvorbi i privatizaciji poduzeća jer nisu mogli upisati dionice u maksimalnoj vrijednosti od 20.000 tadašnjih njemačkih maraka koliko im je bilo zajamčeno zakonom. Hoće li biti interesa i koliko je realno izdvajanje radnika u trenutku kad većina teško živi i nema novca na bacanje, tek treba vidjeti. Neovisno o tome drugi i najvažniji korak dokapitalizacije Luke trebao bi biti obavljen već do kraja godine do kada se mora obaviti izdavanje nove emisije dionica, koje će na tržištu biti ponuđene investitorima. Nakon tog procesa Luka bi dobila novu vlasničku stukturu u kojoj bi država zadržala minimum 50 posto udjela plus jednu dionicu, dok bi ostalo imali privatni investitori i mali dioničari.

Neslužbeno se procjenjuje kako na tržištu postoji veliko zanimanje za dokapitalizaciju, i to ne samo od državnih investicijskih i mirovinskih fondova, pa će stoga biti jako zanimljivo vidjeti tko je sve zainteresiran za vlasništvo u najvećoj hrvatskoj luci, kao i hoće li među kandidatima biti i netko od velikih svjetskih lučkih operatera ili brodara. Ujedno se ova dokapitalizacija može analizirati i kao svojevrsno propitivanje tržišta za trenutak kada bi većinski paket dionica Luke trebao prijeći u ruke privatnih investitora prema dugoročnom planu, jer se, prema novoj koncepciji o kojoj su govorili predstavnici Ministarstva prometa i Luke Rijeka, ozbiljno razmišlja o privatizaciji poduzeća umjesto ranije predviđene strategije uvođenja strateških partnera za svaki terminal posebno. U Upravi Luke navode kako imaju dovoljno sredstava za početak radova na Škrljevu neovisno o dokapitalizaciji, za koju je ipak jako optimističan plan po kojem bi cijeli proces trebao biti okončan već do kraja ove godine.

 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana