SUŠAČKA REVIJA broj 84

 


volonteri

OBALA NAŠIH UNUKA

Senka Tomljanović Manestar

Poruka poglavice Seattlea iz 19-og stoljeća: "...nek' vide jednog dana naši unuci što smo posudili od njih..." moto je Udruge Obala naših unuka.

Pismo koje je 1854. god. poglavica Seattlea uputio američkom predsjedniku F. Piercu sadrži najljepše, ali i najdublje misli izrečene o čovjekovoj prirodi. Međutim, svoj smisao dobivaju onog trenutka kad ih počnemo primjenjivati u svakodnevnom životu. Upravo to članovi i volonteri Udruge Obala naših unuka  čine kroz svoje projekte.

Primarni projekt Udruge jest snimanje obale Jadrana u HD tehnici s ciljem dokumentiranja videograđe za buduća pokoljenja, kako bi naši unuci mogli vidjeti što smo zatekli na Jadranskoj obali i procijeniti kako smo se odnosili prema tom prirodnom bogatstvu i ljepoti. Snimke se pohranjuju pri Državnom arhivu u Rijeci i Hrvatskom hidrografskom institutu u Splitu. Naravno, snimke se mogu koristiti i u znanstvene, istraživačke, turističke te promotivne svrhe, a vidljive su na: www.obala.hr.

Drugi projekt, pod nazivom hEARTh, nastao je tijekom snimanja obale. Sudionici imaju priliku upoznati ljepote obale Jadrana, ali i opseg te posljedice onečišćenja obale.

Cilj je projekta hEARTh oformiti flotu koja bi se sastojala od matičnog broda s više manjih interventnih brodica za prijevoz volontera do nepristupačnih mjesta. Matični bi brod bio dom mladim volonterima, iz regije i Europe, tijekom boravka na Jadranu i sudjelovanja u akciji čišćenja nepristupačnih dijelova obale. Taj bi brod ujedno bio i poligon za testiranje i razvoj modernih tehnologija u obnovljivim izvorima energije, za recikliranje dijela naplavina, 3D printanje i sl.

    Ideja se pojavila tijekom snimanja obale otoka Unije, koje obiluju naplavinama zbog specifičnog geografskog položaja. Članovi Udruge žele u praksi i teoriji upoznati mlade ljude s opsegom i karakterom onečišćenja obale od naplavnog smeća. Kad se jednom akcijom obuhvati cjelovita geografska jedinica (u ovom slučaju manji otok) i uspješno očisti, dobiva se bolji uvid u mogućnosti korisnog djelovanja na okoliš.

    Naplavine u lošinjskom arhipelagu problem su Hrvatske jer se otok Unije nalazi u području našeg pomorskog dobra, međutim, problem su i Italije od koje su možda potekle, ili Albanije koja ih je proizvela (op. a.: navedene su zemlje uzete samo kao primjer).
....

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana