SUŠAČKA REVIJA broj 85/86

 


razgovor

JARBOL JADRANA

Darko Pajić

Rijeka i Zagreb jedine su dvije hrvatske točke ucrtane u europsku prometnu kartu. Rijeka sa svojom lukom i Zagreb s potencijalom svoje zračne luke našli su se između devedeset glavnih morskih i četrdesetak zračnih europskih luka. Tako su odlučili prometni stručnjaci Europske unije koji su na novoj europskoj prometnoj karti ucrtali devet prometnih koridora, a Rijeka se našla na onom mediteranskom koji treba povezivati Iberijski poluotok s Mađarskom i Ukrajinom. Dobar povod za razgovor s profesorom Ivanom Dadićem, jednim od vodećih prometnih stručnjaka u Hrvatskoj.

Ivan Dadić, redovni profesor na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, jedan je od stručnih autoriteta kad je riječ o temama razvoja prometne infrastrukture i dugoročnog promišljanja strategije prometnog razvoja Hrvatske. U razgovoru za Sušačku reviju komentira probleme riječkog prometnog pravca, prije svega razvoja luke i željeznice, te govori o potrebi spajanja luka sjevernog Jadrana. Osim riječkih prometnih problema Dadić iznosi i vlastitu viziju razvoja Hrvatske u okvirima prometne politike Europske unije.

SR  Što se za Hrvatsku mijenja s utvrđivanjem europskih prometnih koridora u Hrvatskoj?

ID Mislim da se ništa previše ne mijenja. Nikad sami koridori nisu bili najvažniji, već su primarne bile želje pojedine zemlje, a svaka zemlja ima svoje prioritete. Za Hrvatsku je dobra okolnost što se njezini prioriteti stjecajem okolnosti poklapaju s prioritetima Europske unije na ovom dijelu kontinenta. Mislim da je unutarnje povezivanje Hrvatske s obzirom na njezinu prometnu i geostratešku poziciju suplementarno s europskim koridorima koji povezuju Hrvatsku s Mediteranom, Sredozemljem i Panonskom nizinom. Prometni koridori neće tu ništa bitno promijeniti osim što će Hrvatska sada nešto lakše dolaziti do kredita za gradnju prometne infrastrukture. Svaka zemlja tu investira vlastitim snagama, a sada će ipak doći značajnija europska sredstva i to će, naravno, ići u korist hrvatskih interesa i planova.

SR  Postoji li mogućnost da europski koridor postane i jadransko-jonski koridor, koji velikim dijelom ide kroz Hrvatsku?

ID Bilo bi posebno važno da se jadransko-jonski koridor što prije involvira, uvrsti i ozakoni kao europski prometni koridor, te kao takav uđe u dokumente EU-a.

.....

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2019 Klub Sušačana