Interesi na polju proučavanja sociologije kulture sve intenzivnije usmjeravaju se na vrijednosti života običnih ljudi. U tom kontekstu je posebno zanimljiva popularna glazba. Duboko je ukorijenjena u svakodnevicu u kojoj predstavlja dominantni vid zabave posredstvom kojeg pojedinac djelotvorno progovara kako o sebi tako i cjelokupnoj društvenoj zajednici. Zbog ovih je razloga popularna pjesma izvor spoznaja o premalo poznatom i priznatom mikro svijetu koji govori o društvima, kulturama i povijesti iz perspektive običnog čovjeka. Potvrdu o posebnim spoznajnim vrijednostima popularne glazbe potražili smo u riječkoj popularnoj pjesmi – canzonetta fiumana, koja se već drugu godinu nalazi u fokusu istraživačkog projekta – Dekonstrukcija povijesno-glazbenih iskustava: 'Canzonette popolari', popularna glazba u Rijeci između dva svjetska rata – koji financira Sveučilište u Rijeci.
Riječ je o specifičnom obliku popularne pjesme obilježene iskustvom života u gradu Rijeci u periodu od druge polovice 19. stoljeća do pedestih godina prošlog stoljeća. Canzonetta fiumana, ili riječka pjesma, danas predstavlja popularnoglazbeni raritet. Spajajući elemente vokalne operne stilizacije i jednostavnog pučkog pjevanja canzonetta fiumana predstavlja najraniji popularni oblik glazbene kulture Rijeke.
| 
Ivan pl. Zajc i supruga Natalija, rođena Jesenko |
Festival canzonetta fiumana
Počeci vrste canzonetta fiumana vezuju se na riječka zbivanja iz druge polovice 19. stoljeća kad se Rijeka razvijala u trgovačko, industrijsko i važno lučko središte Jadrana. O dinamici stalno rastućeg stupnja razvoja govore podaci prema kojima je 1910. godine u Rijeci radilo više od šest tisuća industrijskih radnika u dvadesetak velikih poduzeća i šezdesetak manufaktura koje su zarađivale i do sedam milijuna forinti godišnje, što je činilo gotovo 50% sveukupne hrvatske proizvodnje. Rijeka se tako percipirala modernim gradom, između ostalog, poželjnim za život i zbog bogatog kulturnog života koji se odvijao na brojnim mjestima – od gradskih kavana, palača, hotela i kazališta do kućnih prostora. Kulturna je ponuda imala široku paletu izbora, barem što se glazbe tiče. Kretala se od koncerata klasičnih djela i opera do zabavnih sadržaja, nimalo ne zaostajući za širinom glazbenih ponuda najvećih europskih gradova koji su dijelili tada sličnu sudbinu snažnog industrijskog razvoja i aktivne proliferacije novih oblika rada i zabave.
Na političkom planu Rijeka se razvijala u složenim prilikama koje su posebno bile obilježene odnosima moći Hrvata i Talijana. Stoga ne čudi što je tada među kreatorima kulturnog života Rijeke važno mjesto pripalo talijanskom društvu Circolo letterario. Društvo je osnovano 1893. godine s ciljem promoviranja talijanske književne kulture. U skladu s misijom osmislilo je jednogodišnji nagradni natječaj za najbolje poetske radove s temom Rijeke. Stručni žiri Društva birao je pjesme koje su potom za potrebe festivala uglazbljene. Na festivalima birane su tri najbolje pjesme po izboru publike.
Godine 1899. organiziran je prvi natječaj canzonette fiumane popolari, naslovljen Concorso indetto dal Circolo Letterario di Fiume. Canzonette fiumane postale su tako vrsta službene produkcijske prakse koja je u duhu tadašnjih demokratizacijskih promjena i sve većeg utjecaja tiskanih medija zadobila pažnju riječke javnosti. O razmjerima interesa javnosti najbolje svjedoči četvrti po redu festival, održan u lipnju 1906. godine uoči proslave zaštitnika grada Rijeke svetog Vida.
...