SUŠAČKA REVIJA broj 89/90

 


drugi o nama

POD ZASTAVOM ŠTO SE STALNO MIJENJA

Noah Richler

Posebno za Toronto Star

Lukobran, ili Molo longo, Riječani danas najviše koriste za šetnju ili trčanje, a u zgradi, prvotno namijenjenoj opsluživanju velikih brodova, nalazi se teretana. Ali ribari još uvijek ovdje pristaju kako bi iskrcali ulov, a i sve više se luksuznih jahti veže u gradskom dijelu luke. Krenete li prema istoku, duž uglavnom praznih gatova, ugledat ćete jednu od izvanrednih riječkih uspomena iz doba komunizma: „Galeb“, nekadašnji brod za prijevoz banana, koji je bio preuređen za Tita. Vezan je nekih pedesetak metara iza obične lančane ograde.

Nije slučajno što su mnoge scene HBO-ove hit serije „Igra prijestolja“ snimane ovdje. Hrvati žive „ispod zastave“. Fraza je aksiom za opstanak u zemlji kojom su ratovi harali još od 1. stoljeća prije Krista. Tada je jadranska luka Rijeka bila prinicpij, rimski vojni logor na ulazu prema Alpama.

Biti „pod zastavom“ koja se stalno mijenja stoljetna je hrvatska stvarnost.

Hrvatska je uska potkova planina i obale koja povijesno odjeljuje Balkan od sjevernijeg dijela Europe, a njezina je najsjevernija luka oduvijek bila raskrižje putova, što sugerira i ime ovdašnjeg zaljeva s otocima ‒ Kvarner.

Hrvatska je pod vlastitom zastavom od 1991., kad je postala suverena država. Od 2013. hrvatski barjak svoj stijeg dijeli sa zastavom Europske unije. Riječani su navikli mijenjati zastave; stajali su pod onom Jugoslavije maršala Tita, fašističke Italije, Austro-Ugarskoga Carstva, nebrojenih srednjovjekovnih osvajača te pod najbizarnijim bojama ludoga talijanskog pjesnika-ratnika Gabrielea d’Annunzija, čija je „Regencija Kvarnera“ srušena 1921. godine.

Ali posljednjih je pola stoljeća iznad svih vijorila „zastava“ industrije.

Najvidljiviji dokaz tomu je lukobran koji se proteže više od milje ispred riječke luke. Njegova zapanjujuća dužina svjedoči o morskome prometu, naglo prekinutom balkanskim ratovima. Nekoć prestižnom izlazu na more Austro-Ugarskoga Carstva, a zatim, u doba hladnoga rata, Lige nesvrstanih maršala Josipa Broza Tita, čak ni mir ne može pomoći da vrati posao kojeg su preuzeli autoputevi i zračne luke.
...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana