SUŠAČKA REVIJA broj 91/92

 


izlet u vrijeme

VINODOLSKA DOLINA

Anto Ravlić

Vinodolska dolina prepoznata je kao zelena oaza mira, ruralnog turizma i obnovljenih kamenih kuća (s bazenima). Putnicima će ponuditi priče o svoja tri kaštela, Driveniku, Grižanama i Bribiru. U sjedištu općine ne završava povijesna šetnja. Sa svojih kula zovu kašteli u Novom i Ledenicama.

Otkud si? Iz Drivenika? ‒ Aha. Dalmacija? Vinodolska općina? Znači, živiš u Novom Vinodolskom. Ili Lukovo? Misliš, Lukovo Šugarje pod Velebitom? Uobičajene zablude. Drivenik koji je nekad štitio Vinodolsku dolinu nema nikakve veze s Drvenikom u makarskom primorju, a Novi Vinodolski tek je susjedni grad Vinodolskoj općini. Tajanstveno Lukovo skriva se usred šume u kojoj se iznad Bribira isprepliće morski zrak s valom svježine Gorskog kotara.

Prošle su 22 godine od osnutka Vinodolske općine, a mnogi još slažu upitnike u glavi pri spomenu male općine prepoznate po turističkom sloganu »korak od mora, dva od sniga«. Upitnici više govore o neznanju puka zaronjenog duhom u duge hodnike trgovačkih centara nego o čarobnoj zelenoj dolini, kako joj tepaju stanovnici i turisti zaljubljeni u mir.


Bribir

U susjedstvu Sušaka, na tek 15 minuta vožnje, skriva se Vinodolska dolina. Ponad nje bribirska šuma. Dolina i šuma su Vinodolska općina. U dolini se živi, a u šumi odmara. Točnije, danas se i u dolini živi jer iz godine u godinu niču obnovljene kamene kuće, s bazenima, koje mame turiste. Drugačije turiste. Turiste kojima more i sunce nisu jedini smisao godišnjeg odmora.

Mačevi i klape

Osim autoceste koja je Vinodolsku dolinu u prometnom smislu učinila riječkim gradskim kvartom, Vinodol i Sušak veže i povijest. Frankopani i njihovi kašteli. Sušak se ponosi utvrdom nad Rječinom, a Vinodol sa svojih pet frankopanskih kaštela. Drivenik, Bribir i Grižane na području Vinodolske općine te dva kaštela na području Novog Vinodolskog: Novi i Ledenice.

Drivenički kaštel iz 13. stoljeća jedan je od najbolje sačuvanih u Primorsko-goranskoj županiji. Pa i u Hrvatskoj. I nije ponos driveničkim kaštelom samohvala Driveničana i Vinodola. Hvale ga na sve strane. Sjever i jug. I »Red čuvara grada Zagreba«, koji je proputovao Hrvatsku oživljavajući bitkama, oružjem i oklopima srednjovjekovnu povijest. I klapa »Elektro Dalmacija« koja će reći da rijetko gdje pisma odzvanja lipo kao u driveničkom kaštelu u ljetnim večerima.

Drivenički stari grad nema stanovnika. Davno su se preselili u podnožje brijega. No, povijest se pisala na tvrdoj stijeni. Driveničani će se pohvaliti da se njihovo mjesto spominje u Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine, čiji su potpisnici bili i njihovi djedovi. Polovicom 18. stoljeća gradi se cesta Bakar – Novi Vinodolski, naselje na brežuljku ostaje pomalo izolirano i stanovnici se spuštaju u podnožje brežuljka, uz samu prometnicu, koja je danas jedina alternativa Jadranskoj magistrali te od Križišća vodi preko Drivenika do Triblja, Grižana, Bribira do Novog. Srcem Vinodolske doline.

Na brijegu su ostali kaštel iz 13. stoljeća, kojem društvo čine dvije crkve. Jedna je svetog Dujma, zaštitnika Drivenika, izgrađena 1821. godine na temeljima puno starije crkve, što dokazuju sačuvani grobovi popova glagoljaša ispisani na starohrvatskom. Zvonik crkve sagrađen je 1806. godine. Zanimljivo je spomenuti, u kontekstu aktualne priče o izbjeglicama iz Sirije, da je sveti Dujam na hrvatske prostore također stigao iz Sirije. Među istraživačima driveničke povijesti prevladava mišljenje da je kult svetoga Dujma u 16. stoljeću stigao s Petrom Kružićem, zapovjednikom kliške tvrđave i Dalmatincima koji su se povlačili pred Turcima. Treba li podsjetiti da Drivenik i Split imaju istog zaštitnika? Dalmatinci će primijetiti da su se u Driveniku sačuvala prezimena karakteristična za splitsko okruženje. Kružić, Klarić, Jurišić, Petrinović, Benković, Jerčinović.

Druga je crkva gotička kapela svetog Stjepana iz 15. stoljeća. Izgrađena je na mjestu starije romaničke crkve iz 13. stoljeća. Uz kaštel i crkve na uzvisini iznad novog Drivenika još se nalaze župni dvor i stara škola.

Ismijavanje Turaka

Drevni spisi podsjećaju da se na brežuljku s kojeg danas dominira frankopanski kaštel nalazila jedna od sedam rimskih utvrda u Vinodolu. Uz drivenički kaštel, koji konačne konture dobiva u 15. stoljeću, vežu se brojne legende. Legende kao legende. Tko bi znao koliko ima istine u njima.
...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2024 Klub Sušačana