SUŠAČKA REVIJA broj 95/96

 


gorski kotar

GOMIRJE KROZ POVIJEST

Marinko Krpotić

U izdanju Lokalne akcijske grupe Gorski kotar i Naklade Kvarner ovih se dana pojavila pažnje vrijedna knjiga Gomirje: povijest, identitet i fenomeni prožimanja. Autorica knjige, ugledna hrvatska povjesničarka Mirela Slukan Altić, znanstvena savjetnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, i redovita profesorica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prikupila je najbitnije podatke iz dosadašnjeg proučavanja povijesti gomirskog kraja, dodala nova saznanja do kojih je došla istražujući tu temu te napravila vrlo uspješan spoj starih i novih činjenica koje prikupljene na jednom mjestu daju do sada najuspješnije prikazanu povijest Gomirja.

Tekst knjiga, napominje autorica, rezultat je istraživanja koja su pratila povijesni slijed razvoja gomirskog kraja od srednjeg vijeka do današnjih dana: U metodološkom smislu radi se o istraživanjima temeljenim na arhivskim izvorima čijom smo interpretacijom nastojali donijeti nove spoznaje te proširiti dosadašnja shvaćanja povijesnog razvoja Gormirja i njegove mikroregionalne cjeline, uvažavajući pri tome širi povijesni kontekst razvoja navedenog područja. Temeljni izvor za ovo istraživanje čini arhivsko gradivo kao što su srednjovjekovne isprave, urbarijalni spisi, vojnokrajiška građa, manastirski spisi te osobito katastar (18. i 19. stoljeće) i mnoštvo starih geografskih karata. U tom smislu od najvećeg značaja za ovo istraživanje bili su arhivski fondovi Hrvatskog državnog arhiva: Brodsko vlastelinstvo, Ogulinska graničarska pukovnija, Povlašteno trgovište Vrbovsko, Gornjokarlovačka eparhija, Arhiv mapa za Hrvatsku i Slavoniju te Kartografska zbirka Hrvatskog državnog arhiva i Ratnog arhiva u Beču.

Komparativnom analizom navedenih arhivskih izvora, istraživanja donose nove spoznaje o doseljavanju Srba u Gomirje i njihovoj borbi za priznavanje statusa i zemljišnih prava, o razvoju i strukturi gomirskih naselja i zemljišnih posjeda, kasnijim migracijama, feudalnim i vojnokrajiškim odnosima lokalne i šire zajednice, promjenama u izgledu prirodnog i kulturnog pejsaža, izgradnji infrastrukture, promjenama u teritorijalno-upravnom ustroju, gospodarskom životu kao i načinu života Gomiraca uopće., piše u uvodnom dijelu ove knjige naslovljenom Kako smo pristupili istraživanju povijesti Gomirja, Mirela Slukan Altić.

Naziv Gomirje, pretpostavlja autorica, najvjerojatnije je vezan uz pripadnike starog plemićkog roda Gojmerac ili Gojmerčić kojima su knezovi Frankopani tijekom petnaestog i šesnaestog stoljeća za vjernu službu darivali zemjište na područjima oko Ogulina, vjerojatno i na području današnjeg Gomirja. Najstariji pak pisani izvori o Gomirju sežu, tvrdi Mirela Slukan Altić, u 1461. godinu kad je gomirski plebanuš Matko Grebčić darovao jedno svoje selo u Hrsini kod Bosiljeva pavlinskoj crkvi Sv. Nikole na Gvozdu: Ova je glagoljska isprava sastavljena u Bosiljevu 5. lipnja 1461. godine u vrijeme kneza Bartola Frankopana. Isprava je od iznimne važnosti ne samo za Gomirje već i za čitav Gorski kotar, jer sadrži najstariji spomen nekog goranskog naselja. Činjenica da se Gomirje spominje dvadesetak godina prije ostalih goranskih naselja ne znači nužno da je ono starije od drugih naselja Gorskog kotara, no svakako svjedoči da je u vrijeme nastanka ove isprave Gomirje već bilo razmjerno važno naselje. Na to upućuje i postojanje gomirskog plebanuša (svećenika, tj. župnika) kojeg su imala samo veća naselja. To ujedno znači da je Gomirje bilo sjedište župe, odnosno da je u njemu postojala župna ckva (njezini posjedi zasvjedočeni su i Modruškim urbarom iz 1486. godine). Također, ova isprava potvrđuje da je Gomirje 1461. godine pripadalo pod feudalnu vlast Frankopana. Sve to ukazuje na prisutnost organizirane crkvene i feudalne vlasti te ustaljenost feudalnih odnosa temeljenih na pisanim ispravama., zaključuje autorica u dijelu teksta vezanom uz najstarije povijesne izvore o Gomirju.
...

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2017 Klub Sušačana