SUŠAČKA REVIJA broj 95/96

 


klub sušačana

IZVJEŠĆE O RADU KLUBA

Vlasta Rainer

I opet se primakao kraj još jedne kalendarske godine, ne možemo se oteti dojmu da je nekako prebrzo! Započet ću s prezentacijom našeg časopisa, novog dvobroja 93/94 revije Kluba Sušačana, koja se održala 17. lipnja u HKD-u na Sušaku. Predsjednica Tamara Morić je pozdravila sve prisutne i osvrnula se na dosadašnji rad Kluba.

U zabavnom dijelu programa nastupila je Ženska klapa TRSAT, koja djeluje u okviru Hrvatske čitaonice Trsat i od 2008. godine prisutna je u klapskoj pjesmi pod stručnim vodstvom maestra Vinka Badjuka. Repertoar je inspiriran primorsko-istarskim melosom te pjesmom dalmatinskog kraja, ali isto tako uspješno izvode novije klapske pjesme i obrade, također njeguju i kompozicije duhovnog izričaja. Klapa do sada ima brojne nastupe u regiji, a na Festivalu klapa Istre i Kvarnera osvojili su treću nagradu stručnog žirija. Ovom prigodom zagrijali su naša srca izvodeći za nas dobro poznate i drage nam pjesme: Trsatski prošijani, Romanca, Bjondo moj visoki, Ne more mi bit, U našeg Marina, Samo moru virujen.

Nakon njihova nastupa glavni urednik Revije, Alen Čemeljić, kao i obično, predstavio je sadržaj novog dvobroja Revije, a iza toga slijedilo je opet malo opuštanja uz nastup mladih plesača-članova Športskog plesnog kluba Dancer iz Rijeke. Elena Kenda i Darian Sergo otplesali su engleski valcer i tango, bečki valcer, a na kraju cha-cha, sambu i jive. Užitak je bilo gledati ovu mladost kako nadahnuto i dobro izvježbano izvodi svoj repertoar kojim odlaze na plesna takmičenja diljem Hrvatske. Nadamo se da ćemo ih uskoro opet imati zadovoljstvo gledati na našim promocijama. Nakon promocije ovog novog broja članovi su se nastavili družiti u prostorijama Kluba, gdje je domijenak protekao u dobrom raspoloženju.

30. svibnja 2016. u prostorijama Kluba otvorena je skupna izložba kreativnih radionica Udruge matice umirovljenika grada Rijeke Korak po korak, a naslov izložbe je Crveno-crni svijet. Otvorenje je bilo dobro posjećeno, a prisutnima su se obratile Tamara Morić u ime domaćina i Ania Škrobonja-Skani kao mentorica radionice slikarstva te Saša Obradović, voditeljica radionice slikarstva. „Simbolikom vezana ne samo uz boje korištene u realizaciji temata, već i fabulom u kojoj se glavni lik vraća na mjesto s kojeg je krenuo obogaćen raznim životnim iskustvima. Upravo tako,korak po korak,s puno strasti,nastala je i ova izložba“..., riječi su iz deplijana Anie Škrobonje Skani.

Klub Sušačana je i ove godine (3. lipnja 2016.) bio dio manifestacije Fiumara, u našim se prostorijama održala edukativna radionica Potraga za blagom.

Nakon ljeta, jesenske aktivnosti nastavile su se predavanjima, izletima, a posebno manifestacijom povodom 70-te obljetnice izgradnje Titovog mosta – trga na Rječini.

Ciklus predavanja nastavio se 5. listopada predavanjem dipl. ek. Miljenka Smokvine, samostalnog istraživača sušačke baštine, pod nazivom 150. obljetnica izuma Luppis-Whitehead torpeda u Rijeci i sadašnji trenutak riječke industrijske baštine. Predavanje je bilo izuzetno zanimljivo, dobro posjećeno, uz projekciju i manju izložbu na temu industrijske baštine iz njegove arhive. Osim povijesti izuma torpeda obuhvaćen je i sadašnji trenutak u obnavljanju nekih zgrada u Rijeci kao dijela industrijske baštine, npr. obnavljanje dijelova zgrade šećerane. Velik izazov za naš grad je prenamjena skladišta u Riječkoj luci, zajedno s vrednovanjem ostalih objekata i ulica (Industrijske). Njihovo dugoročno osmišljeno rješavanje može grad Rijeku promijeniti urbanistički i razvojno i pripremiti ga za novi iskorak u budućnosti na korist svih građana.

Sljedeće predavanje, kao uvod u manifestaciju obilježavanja 70. obljetnice izgradnje Titovog mosta održalo se 18. listopada, a predavač je bio profesor Igor Žic. U sali za predavanje postavljena je radna verzija izložbe koja će biti prikazana na mostu. Predavanje je bilo dobro posjećeno, poučno i zanimljivo. Rijeka je grad koji nastao iz vode... savršeno smješten na ušću Rječine, preko rimske Tarsatice do Flumen Sancti Viti (Rijeke Svetog Vida),... kako je Rječina nanosila zemlju i kamenje, tako se grad udaljavao od trsatskog brijega, pa se pojavila potreba za mostom... od mosta iz sedamnaestog stoljeća  do današnjih mostova, puno se toga promijenilo,... današnji niz mostova koji spajaju Rijeku i Sušak dobar je pokazatelj razvoja grada.

Grad Rijeka i Klub Sušačana organizatori su obilježavanja 70. obljetnice izgradnje Titovog mosta na Rječini, koja se održala 24. listopada, a otvorio ju je gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuvši u svom govoru kako je granični most postao most ujedinjenja. Na svijetu ima puno većih i impozantnijih mostova, no rijetko koji ima tako važnu ulogu povijesnu ulogu za neki grad kao ovaj naš na Titovom trgu, kazao je gradonačelnik uzvanicima okupljenim u Hotelu Kontinental otvarajući proslavu. Izveden je prigodni kulturno-umjetnički program te postavljena izložbe fotografija pod nazivom Most na kojem su se susrele obale grada koji teče... Podsjetilo se na povijesno značenje izgradnje mosta kojim su 23. listopada 1946. godine spojena dva umjetnom granicom razdvojena grada - Rijeka i Sušak.

U muzičkom dijelu programa izveden je dio iz kultnog mjuzikla Sušak, Sušak u režiji Mensura Puhovca te nastupila Glazba Trsat.

Govoreći o izložbi postavljenoj na Titovom trgu njezini autori Tamara Morić, predsjednica našeg Kluba, i Miljenko Smokvina istaknuli su kako je ona osmišljena da građane provede kroz trenutke koji su obilježili povijest Rijeke prije i nakon izgradnje mosta preko Rječine, a koji su dokumentirani fotografijama, razglednicama i brojnim zapisima.

Ali i ostale aktivnosti su se zahuktale ‒ izleti u punom jeku, Maja je predvodila na Talijanska jezera ‒ Lago Maggiore u rujnu i dolinu Verzasca, a u listopadu izlet u Vinodol ‒ Novi Vinodolski, Drivenik, Tribalj, Grižane i Bribir. Pred Advent, naravno, uživamo u austrijskim čarima Graza.

Na koncu godine,povodom dana Svih Svetih, redovno obilazimo groblja gdje su počivališta naših preminulih Sušačana, članova Kluba te se sjetimo njihovih likova i udijela u našim životima.

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2017 Klub Sušačana