SUŠAČKA REVIJA broj 97/98

 


razgovor

RIJEKA NA KULTURNOJ KARTI EUROPE

Slavica Bakić

Kada je 1985. godine, na prijedlog tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri, začeta ideja o Europskoj prijestolnici kulture, zamisao je bila da to bude sredstvo jačanja europske integracije i zbližavanja građana Europske unije, ali i isticanja bogatstva i raznolikosti kulturnog i umjetničkog razvoja europskih gradova. Brojni gradovi do sada su nosili tu titulu Europske prijestolnice kulture, koristeći je za preobražaj vlastite kulturne osnove kako bi stvorili novu sliku o sebi, a priliku da to učini 2020. godine dobila je i Rijeka. U utrci je bilo devet hrvatskih gradova, a u posljednjem krugu ostali su, uz Rijeku, Pula, Osijek i Dubrovnik. Riječki projekt Luka različitosti, temeljen na tri teme: voda, rad i različitost, odabran je kao najbolji i prije godinu dana Rijeka je i službeno proglašena prvom hrvatskom Europskom prijestolnicom kulture.

Od početka 2017. godine tim koji upravlja aktivnostima vezanim uz ovaj projekt, okupljen u trgovačkom društvu Rijeka 2020, predvodi Emina Višnić. Ova rođena Riječanka, koja je diplomirala hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost te studirala teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u Rijeku je došla iz Zagreba gdje je do kraja prošle godine vodila ustanovu Pogon ­– Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade. Ima bogato iskustvo u kulturnom menadžmentu, a na pitanje što ju je motiviralo da se odluči prijaviti za mjesto direktorice agencije Rijeka 2020, odnosno mjesto osobe koja vodi projekt Rijeka – Europska prijestolnica kulture, Emina Višnić odgovara:

EV Europska prijestolnica kulture doista je najveći i najkompleksniji projekt u kulturi, s jako puno potencijala za utjecaj u različitim društvenim, pa i gospodarskim smjerovima, a istodobno to je projekt koji stavlja veliki naglasak na samu kulturu koji nam je u društvu, općenito u Hrvatskoj, zadnjih 15 do 20 godina, a možda i duže, zapravo nedostajao. To mi je bila prva motivacija.

 Druga motivacija mi je bila, naravno, što se tu radi o Rijeci. Što Rijeku vidim kao grad s doista velikim potencijalom u kojeg te razne prilike koje nosi projekt EPK zapravo savršeno „sjedaju“ i mislim da Rijeka doista može, kako bi se ekonomskim rječnikom reklo, profitirati, odnosno jako puno toga dobiti i dobroga izvući iz samog projekta.

I, naravno, važno mi je to i osobno zbog moje profesionalne karijere u kojoj je ovo svojevrsna sljedeća stepenica. To je novi izazov upravo zbog kompleksnosti i veličine samog projekta i nekako se logično nastavlja na stvari koje sam prije radila, koje su vezane uz razvoj lokalne zajednice, a istovremeno povezivanje na europskoj i međunarodnoj razini. 

ŽIVA KULTURA

SR Što uopće znači za jedan grad (pa i šire, regiju) biti Europska prijestolnica kulture? Naime, u društvu kultura se često različito poima – možda ne većina, ali veliki dio ljudi, „kulturom“ smatra samo različite manifestacije, javna događanja. No, kultura je mnogo širi pojam koji bi, čini mi se, bilo dobro razjasniti upravo kako bi ljudi shvatili da se ono što se čini i što će se činiti u okviru EPK, neće u konačnici mjeriti samo programima koji će biti organizirani tijekom 2020. godine?

EV Europska prijestolnica kulture zapravo znači platformu, nekakvo pogonsko gorivo koje može jako puno izravno napraviti u samom sektoru umjetnosti i kulture shvaćenom u užem smislu, ali i kulture u puno širem smislu. Svi znamo da ne postoji dobra definicija kulture koju svi prihvaćamo i one su uvijek ideološki obojene. Međutim, ovdje se radi prije svega o živoj kulturi. Mi se bavimo baštinom u puno segmenata, i suvremenim umjetničkim oblicima i onima vezanim uz tradiciju, ali prije svega radi se o konceptu kulture koji je dio svakodnevnog života, o kulturi koja vrlo široko gleda na to što je naša lokalna zajednica i kako se ona povezuje s drugim zajednicama u svijetu, prije svega u Europi. Dakle, da, radi se i o predstavama, izložbama, koncertima... svim oblicima umjetničkog kulturnog djelovanja u užem smislu. No, radi se i o učenju, edukaciji, radi se o osmišljavanju novih razvojnih modela za pojedine kvartove, o uključivanju stanovništva u niz aktivnosti, o turizmu, razvoju i još mnogo čemu.
....

 

    Napomena: Članci iz Sušačke revije u Web izdanje ne prenose se kompletni, sa svim slikama, potpisima pod slike, okvirima, tablicama i sličnim. Za cjelovit uvid u članke pogledate papirnato izdanje. Hvala.

Povratak na kazalo © 2001-2017 Klub Sušačana