2017-ta godina posebno je značajna u životu Kluba Sušačana. Dana 11. travnja ove godine navršeno je punih četvrt stoljeća od osnutka Kluba. 25-tu obljetnicu svečano smo obilježili u svibnju, prilikom prezentacije dvobroja 97/98 naše Sušačke revije. Prisutnost i djelovanje Kluba, najstarije udruge civilnog društva našeg kraja u novostvorenoj državi Hrvatskoj, dobro su poznati većini građana našeg prelijepog grada na Rječini i velikom broju stanovnika naše zeleno-plave županije. Protekom vremena imali smo klupskih uspona i padova, uspješnih i neuspješnih akcija, većih i manjih rezultata u radu, ali smo ponosni što smo se uspjeli održati toliki niz godina. Zahvaljujući ustrajnom i predanom radu naših članova i rukovodstva Kluba na općem, javnom interesu i dobrobiti svih građana našeg grada i kraja, možemo biti zadovoljni postignućima jer su ona prepoznata od relevantnih struktura Grada i Županije. Posebno smo ponosni što smo, usprkos svim poteškoćama, uspjeli održati kontinuirano izlaženje naše Sušačke revije kojoj smo nakladnici od prvog broja do danas. Sretni smo što smo dočekali dan kada svečano obilježevamo izlazak iz tiska njenog jubilarnog 100-tog broja.
Postoji povezanost pupčanom vrpcom između Kluba Sušačana i Sušačke revije, jer jednog bez drugog nebi bilo. Časopis izlazi kontinuirano od travnja 1993., a 2018. godine ući će u dvadesetpetu godinu postojanja. Počeo je izlaziti kao glasilo Kluba, osnovanog godinu dana prije, u travnju 1992., u olovno teškom vremenu Domovinskog rata u Hrvatskoj. S uština osnivanja Kluba te ideja vodilja za pokretanje izdavanja klupskog glasila godinu dana kasnije, utemeljene su na rečenici prof. dr. sc. Danka Pavešića, jednog od osnivača udruge i idejnog začetnika revije, izrečenoj na osnivačkoj skupštini u Prvoj sušačkoj gimnaziji koju uvijek iznova ponavljamo jer, u malo riječi, govori sve o Klubu i o reviji. Suština i ideja vodilja nisu bile ništa drugo doli, cit. „narasla potreba za tim da cijela okolina osjeti da u ovom gradu postoji građanska jezgra koja je ranije živjela europskim ritmom, poštivala pravila građanskog ponašanja, i uz to, ostala vezana uz primorski kamen, uz svoj čakavski dijalekt i ponosna na vlastito stvaralaštvo i dostignuće".
Želja da se ponovno inauguriraju civilizacijske tekovine i građanske vrednote koje su na području Sušaka i Rijeke već postojale, samo su u jednom razdoblju povijesti bile zapostavljene, te želja za davanjem doprinosa razvoju civilnog društva koje se tek počelo stvarati, rezultirale su pokretanjem glasila kojem je nakladnik sama udruga. Okupljanjem nekolicine tada vrlo mladih riječkih autora, književnika, novinara i povijesničara umjetnosti, željnih da se stvori časopis u kojem će naći mjesta sve vrijednosti našeg grada i kraja, njihovim marljivim radom na istraživanju i promociji kulturno-povijesne baštine, značajnih povijesnih ličnosti i događaja, društvenih i gospodarskih dostignuća, urbanog načina života i svega onoga što je bilo utkano u identitet Rijeke i Sušaka, Sušačka revija je vrlo brzo nadrasla Sušak, nekada posebnu gradsku cjelinu na lijevoj obali Rječine, a danas istočni dio grada Rijeke. Revija je, svojom literarnom vrijednošću, zanimljivošću objavljivanih tekstova, proširivanjem tema na područje Primorsko-goranske županije i šire okruženje, prerasla u Glasilo za kulturu i društvena zbivanja Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i Gorskog kotara kako joj stoji u podnaslovu, od broja 12 do danas. Međutim, veza uređivačke koncepcije časopisa sa ciljevima, djelovanjem i aktivnostima udruge ostala je neraskidiva do današnjih dana tako da je revija, indirektno, i nadalje glasilo svog nakladnika.
Prilikom pokretanja časopisa, glavne karakteristike uređivačke koncepcije bila su istraživanja novih, neobjavljenih i javnosti nepoznatih ili nedovoljno poznatih tema iz prošlosti koje zavrijeđuju pozornost i zanimaju čitateljstvo a odnose se na značajne osobe i događaje koji su, na neki način, obilježili po dobru svoje vrijeme. Kroz pisanje o tim ljudima i događajima društvena javnost grada Rijeke i primorsko-goranskog kraja upoznavala je svoje korjene, učila svoju prošlost i povijesnu faktografiju i čuvala je od zaborava, postajala svjesna vrijednosti koje su stvarale prošle generacije kao predloške nama današnjima iz kojih možemo i moramo učiti i nadograđivati ih.....kroz te tekstove postajali smo svjesniji sebe samih, svojih prednosti i potencijala.
Tijekom daljnjih godina izdavanja revije, uređivačka koncepcija postaje kompleksnija, pluralistička, uvode se obrade različitih tema iz različitih područja ljudskog djelovanja, tema primjerenijih sadašnjem vremenu i današnjem čitaocu.....povijesne teme pomalo ustupaju mjesto aktualnim događanjima sadašnjeg trenutka, bremenitog brojnim problemima, nedaćama, nedoumicama i dubiozama. Objavljivani su brojni tekstovi o svim bitnim, povijesnim i aktualnim, kulturnim i društvenim događanjima na području našeg grada i kraja. U protekle dvadesetčetiri godine izlaženja, revija je upoznala svoje čitateljstvo s brojnim lokalnim i regionalnim vrijednostima od kojih neke imaju nacionalni, europski pa i svjetski značaj. Samo pametni uče iz svoje povijesti i iz svojih pogrešaka.....dobri povijesni predlošci uvijek mogu poslužiti boljem sagledavanju, time i lakšem prevladavanju sadašnjih poteškoća.....a potom se na obzorju ukazuju vizije i mogućnosti za bolju i ljepšu budućnost. To je, ukratko, uređivačka koncepcija Sušačke revije danas.
Sušačka revija profilirala se u časopis visoke književne kvalitete te postala prepoznatljivo i rado čitano štivo u cijelom primorsko-goranskom kraju, ali i puno šire, na području Hrvatske i inozemstva. Najveću zaslugu časopisa čini njegov kulturološki doprinos izmjeni ukupne kulturne klime u gradu te u pripomoći da Sušak i Rijeka pronađu svoj „zagubljeni identitet“ i vrate „duh mjesta“, onaj svoj karakteristični „genius loci.“ Značajna obilježja povijesnog razvitka Rijeke i Sušaka bila su zaboravljena ili neprepoznata u vremenima iza Drugog svjetskog rata. Veliki je doprinos revije upravo u očuvanju i njegovanju tog identiteta grada i duha mjesta, tolerancije i poštivanja različitosti, kao i svih onih općeljudskih, civilizacijskih vrednota koje su na ovom prostoru postojale, stvarale se i održale kroz stoljeća. Kroz svoje tekstove revija je zaslužna i za održanje kozmopolitskog ozračja koje, još od austro-ugarskih vremena, krasi naš kraj uz more i u blizini državnih granica.....uvijek smo bili spremni prihvatiti druge i drugačije, bez obzira odakle dolazili, doživljavajući to kao vlastito obogaćenje. Ljudi koji su u Rijeci makar i nakratko boravili, danas je doživljavaju kao „otvoren grad čijim ulicama struji ozračje slobode“ kako reče nezaboravljena intendantica riječkog kazališta i prijateljica Rijeke, Mani Gotovac. O mnogim ozbiljnim problemima i dubiozama turbulentnog vremena u kojem živimo, ljudi našeg grada i kraja imaju često drugačije mišljenje od većine drugih, sagledavajući ih puno kompleksnije, s puno šireg kuta gledanja i s viših horizonata, promišljajući o njima s većih razina znanja i informiranosti. U svemu tome vidimo veliki doprinos upravo Sušačke revije. A to za jedan časopis nije malo!
Sušačka revija je već duži niz godina, prema ocijeni meritornih osoba iz hrvatskih kulturnih krugova, jedan od najboljih riječkih proizvoda u kulturi i nakladništvu, postala je pravi riječki brand. Najbolji dokaz tome je da je udruga Klub Sušačana, na prijedlog Rektorata Sveučilišta u Rijeci, postala dobitnik nagrade Zlatna plaketa „Grb Grada Rijeke“ u 2015. godini za, cit. „dugogodišnje nakladništvo časopisa Sušačka revija i doprinos kulturnom razvoju i ukupnom boljitku društvene zajednice grada Rijeke“.
2017-ta je godina značajne 25-te obljetnice Kluba Sušačana i godina u kojoj je svjetlo dana ugledao jubilarni 100-ti broj Sušačke revije. Ponosni na dosadašnja postignuća zahvaljujemo svima koji su u njima sudjelovali. Našem Klubu želimo još mnoge godine uspješnog djelovanja na opću dobrobit, a našoj reviji još dugo objavljivanje i izlaženje, do nekog novog jubilarnog broja!